1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ultimativna poruka bh. političarima

Belma Šestić10. novembar 2014

Njemački listovi pišu o njemačko-britanskoj inicijativi za BiH koja, kako navode, ima djelimično ultimativni karakter, te 25. godišnjici pada Berlinskog zida.

https://p.dw.com/p/1DjvB
Ministri spoljnih poslova sa Zapadnog Balkana u Berlinu.Foto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Preuzimanjem vlasti je takozvana velika koalcija u Njemačkoj (čine je demokršćani i socijaldemokrati op.red.) obećala da će u svijetu preuzeti više odgovornosti. To je i u Bosni i Hercegovini primljeno k znanju, ali niko nije zaista vjerovao da Njemačka ovaj put to zaista misli ozbiljno piše list taz.de i nastavlja:

„Čini se da će to ovaj put biti drugačije. Zajedničkim pismom britanskog i njemačkog ministra vanjskih poslova na adresu novoizabranih bh. političara zahtjevaju se sveobuhvatne reforme u državi i privredi.

To sve istina nije ništa novo, jer je to Brisel već odavno zahtijevao. Ono što se promijenilo je ton. Zahtjevi dvojice ministara vanjskih poslova u sebi imaju nešto ultimativno.

Westbalkan Konferenz 05.11.2014 Berlin Steinmeier und Pusic
Steinmeier sa hrvatskom šeficom diplomatije Vesnom PusićFoto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Uostalom, Bosni i Hercegovini se daju sveobuhvatna obećanja finansijske pomoći, ekonomske reforme trebaju pospješiti investicije. Za to u Briselu na raspolaganju stoji nekoliko instrumenata. Steinmeier i Hammond nacionalističkim strankama obećavaju čak, odlaganje zahtjeva za provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2009. Strazbur je zatražio sveobuhvatne ustavne promjene. Njih prije svega žele izbjećo srpski i hrvatski nacionalisti. No oba entiteta - srpski isto kao i bošnjačko-hrvatski su polubankrot. Njima bi dobro došle finansijske injekcije iz Brisela.

S druge strane, Zapad mora paziti da im Putin ne prepriječi put. Jer, Rusija je krenula u jednu kako ekonomsku, tako i političku ofanzivu na Balkanu. Pitanje je dakle, koliko će biti uspješna inicijativa iz Berlina i Londona”, piše list.

Historijski dan

Njemački listovi pišu i o historijskom 9. novembru kada je obilježena 25-godišnjica pada Berlinskog zida. List Hannoverische Allgemeine Zeitung pored ostalog navodi:

“9. novembar 2014. je bio dobar, radostan dan za Njemačku. Zemlja i ljudi su slavili 25 godina pada Zida – za to treba nazdraviti, intenzivnije se baviti sobom i vlažnim očima gledati na osvijetljene balone koji su tokom čarobne umjetničke akcije poletjeli prema nebu iznad Berlina.

Berlin Feierlichkeiten 25 Jahre Mauerfall
Manifestacija obilježavanja 25 godina pada Berlinskog zidaFoto: Sean Gallup/Getty Images

Prema mišljenju komenatora lista Heilbronner Stimme se na jedan ovako svečan dan mora poslati signal i van granica Njemačke:

„Uprkos velikim poteškoćama 1989. godine prevaziđen je i veliki izbjeglički talas sa Istoka na Zapad. U trenutku kada se neprestano povećava broj izbjeglica ne smiju se zaboraviti ljudi kojima u Siriji i Iraku prijete bijeda i smrt i koji bježe u Njemačku“, piše list Heilbronner Stimme.

List Landeszeitung navodi:

„Pad Zida i ponovno ujedinjenje koje je iz toga rezultiralo u to vrijeme su imali isti značaj kao i kraj Hladnog rata. Danas međutim postoji opasnost da politička realnost postane ponovo ono za što se milsilo da je odavno prevladano. Upravo bivši sovjetski šef države Gorbačov, jedan od arhitekata ponovnog ujedinjenja je upozorio da se svijet nalazi na pragu novog Hladnog rata. On je istovremeno Zapadu uputio teške optužbe, koje niko ne može jednostavno odgurnuti na stranu. Jer zaista, na kraju Hladnog rata su se najviše SAD vidjele kao veliki pobjednici. To se manifestiralo širenjem NATO-a i Evropske unije prema istočnoj Evropi. Prije svega ukrajinska kriza je rezultat tog opasnog razvoja. Stoga je krajnje je vrijeme da Zapad Rusiji pošalje poruku koja bi trebala doprinijeti izgradnji povjerenja”, smatra list Landeszeitung.