UN-konferencija: Pravedna raspodjela ljekovitih resursa

U Bonu se od 19. do 30. maja održava konferencija kojom se želi održati bogatstvo biljnih vrsta na planeti Zemlji ali i pravednije rasporediti prirodni resursi, koji imaju ljekovit učinak na ljude. Narodi, koji su vijekovima sticali, čuvali i s generacije na generaciju prenosili znanje o ljekovitom bilju od toga nemaju ništa. Ogromnu zaradu zato imaju farmaceutske firme i koncerni. Stoga se konferencijom UN-a u Bonn žele usvojiti smjernice i obavezujuće regulative u pogledu obnovljivog korištenja ovih resursa.

Majka priroda smislila je ljekovito bilje, kojim se može liječiti svaka bolest. Samo na području Himalaja registrovano je 70.000 različitih vrsta ljekovitog bilja. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se time godišnje zaradi 60 milijardi dolara. Ali tamo gdje se sve više poseže za prirodnom apotekom, ovo prirodno blago nestaje. Primjer je južna Afrika. Tamo postoji biljka pod nazivom "đavolova kanđa". To je čudesno sredstvo protiv upale zglobova. Bespoštednom eksploatacijom ova boljka je gotovo iskorijenjena. Do toga ne smije doći, smatraju saradnici organizacije World Wildlife Fund. Oni su krenuli u izradu standarda za skupljanje i prodaju ljekovitog bilja. Važan kriterij pri tome će biti takozvana "pravedan pristup i raspodjela resursa" što se na engleskom označava terminom "Access and Benefit Sharing". Frank Barsch, njemački ekspert za zaštitu i očuvanje biljnih vrsta pojašnjava:

"Ljudima, koji raspolažu znanjem, koje se prenosilo sa generacije na generaciju, mora se omogućiti da dobiju dio kolača i da profitiraju. Dakle, to bi se moglo regulisati patentiranjem tog znanja ili drugom vrstom ugovora. Pod dva, ljudi koji žive tamo, gdje raste ovo ljekovito bilje, također bi morali profitirati na taj način što im se mora ponuditi fer i korektna cijena za bilje, odnosno sirovinu, od koje se prave lijekovi."

Korektna trgovina ljekovitim biljem a ne bespoštedna eksploatacija

Korektna trgovina ljekovitim biljem automatski bi dovela do stvaranja uvjeta za još bolji rast ovog bilja a ne za njihovo iskorjenjivanje. Plemena i narodi koji naseljavaju tropske zemlje uglavnom posjeduju ta znanja ali prolaze praznih ruku. Primjer za to je pleme San. Riječ je o prastanovnicima južnoafričkog kontinenta, kojima je hoodia-kaktus služio kao sredstvo za ublažavanje gladi prilikom njihovih dugih marševa kroz pustinju Kalahari. Zapadni hemijski koncerni otkrili su čudesnmo svojstvo ovog kaktusa i razvili lijek pod nazivom P57. Riječ je o sredstvu za držanje dijete, koje je patentirano. Nakon dugogodišnjih sporova na sudu, pleme SAN je uključeno u dobit, koja se ostvaruje prodajom ovog lijeka za mršavljenje. To je bio prvi veliki uspjeh. Ali, ubuduće bi se takvo jedno pleme morali pitati da li zapadnim farmaceutskim koncernima uopšte želi da dopusti eksploataciju njihovog ljekovitog bilja i znanja o ljekovitim svojstvima. Stoga je njemačko Ministarstvo za razvoj zajedno sa Holandijom osnovalo Inicijativu za razvijanje kompetencija, koje bi ovakvim plemenima omogućilo da se pravno i zakonski odbrane od bespoštedne eksploatacije svog znanja o ljekovitom bilju.