UN nije protiv novog filma Angeline Jolie

„Filmovi o stradanjima ljudi u BiH, kroz umjetničku katarzu, vraćaju u fokus nedovršenu patnju žena - žrtava rata, koje nerjetko ostaju zaboravljene u svom bolu, na marginama tekućih socijalnih zbivanja. Pa je tako i pitanje filmova Angeline Jolie nešto što je njen vanjski posao. To nije nešto što ima veze sa njenim odgovornostima oko Ujedinjenih naroda“, kaže za Deutsche Welle glasnogovornik UN-a u New Yorku, Farhan Haq. Iz svega što se o tome zna u Americi, radi se dakako o korištenju umjetničke slobode, kako bi se dotakla neka nova – vaninstitucionalna dimenzija stradalnika, van ustaljenih üema i dnevne politike.

Univerzalna tema

Uostalom, čuveni italijanski film „Noćni portir“ (Il portiere di Notte) snimljen 1974. godine, koga je također režirala jedna žena – Liliana Cavani, sa Šarlotom Rempling (Charlotte Rampling) u glavnoj ulozi, govorio je o ljubavnoj drami silovane žene. U toj filmskoj priči se Lucia, poslije strahota nacističkog logora, nekoliko godina kasnije u Beču susreće sa svojim mučiteljom, bivšim SS oficirom Maxom, koga je glumio Dirk Bogarde. Iz svega je nastala nezaboravna filmska priča, koja je, iako sa okusom kontraverze, nadživjela svoje kritičare.

No, kao i u svakom umjetničkom djelu, život je samo mogući temelj za konstrukciju priče, a sve ostalo je plod autorske mašte: u ovom slučaju – filmska fikcija. U tom se kontekstu treba prisjetiti i izuzetnog filma sarajevske rediteljke Jasmile Žbanić, „Grbavica“ za kojeg je dobila „Zlatnog medvjeda“ na filmskom festivalu u Berlinu 2006. godine.

Zato se Ujedinjeni narodi neće baviti filmom Angeline Jolie, na način kako bi to neki priželjkivali, bez obzira što je slavna holivudska glumica njihov ambasador dobre volje. Glasnogovornik glavnog tajnika UN-a, Farhan Haq, za Deutsche Welle kaže, da to pitanje uopće nije bilo na dnevnom redu Ban Ki-Moona:

Angelina dobro radi svoj posao

„Angelina Jolie je ambasador dobre volje UN-ovog Visokog komesarijata za izbjeglice (UNHCR), i ona je proputovala svijet kako bi u ime UNHCR-a uradila značajan posao i skrenula pažnju na ono što treba izbjeglicama. Sada je do visokog komesara za izbjeglice (António Guterres – op.aut.) – da odluči hoće li ona nastaviti sa svojim poslom (u statusu ambasadora dobre volje). Ali, sigurno je da su oni (UNHCR) – veoma zadovoljni sa njenim dosadašnjim radom“, izjavio je za DW glasnogovornik UN-a u New Yorku.

Uzdržavajući se od svakog estetskog ili moralnog komentara, Farhan Haq, naglašava jasnu razliku između Angeline Jolie kao filmskog stvaraoca i osobe kao počasnog ambasadora Ujedinjenih naroda:

„Pitanje filmova Angeline Jolie je nešto što je njen vanjski posao. To nije nešto što ima veze sa njenim odgovornostima u Ujedinjenim narodima“. No, kada je riječ o dodatnoj osjećajnosti, koja se veže za žrtve rata, konkretno – tzv. produženim stradanjem silovanih žena u Bosni i Hercegovini, glasnogovornik Svjetske organizacije u New Yorku podsjeća, da su mnogi počinioci ratnih zločina, uključujući i zločine silovanja u minulom ratu u BiH, već procesuirani pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Haagu.

(Ne) odgovornost vlasti u BiH

“Naš vodeći glas oko toga, koji u UN-u predvodi borbu protiv nasilja nad ženama i njihovom korištenju kao instrumentu rata, je Margaret Wallström”, kaže Haq. On kaže da nema ništa dodati njenom stavu, po kome je pitanje nasilja nad ženama, kako je to Wallström nedavno naglasila – “pitanje zločina, a ne kulturološko pitanje”, te da to “nije samo ni žensko pitanje”, već pitanje ljudskih prava.

Prošlog mjeseca, prilikom svoje prve posjete Sarajevu, pomoćnica glavnog tajnika UN-a za pitanja borbe protiv nasilja nad ženama, Margaret Wallström, zatražila je od vlasti u Bosni i Hercegovini brže gonjenje i sudsko procesuiranje počinitelja monstruoznih zločina i silovanja izvršenih nad bosanskohercegovačkim ženama u minulom ratu.

Autor: Erol Avdović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić