Unatoč krizi, banke u FBiH povećale dobit

Zvuči paradoksalno, ali podatci govore kako je bankarski sektor u Federaciji BiH unatoč gospodarskoj krizi, te padu životnog standarda stanovništva,  u 2011. godini  ostvario rast kredita i štednih depozita, a  poboljšana je i profitabilnosti kod većine banaka.

„Prema preliminarnim nerevidiranim podatcima banke u FBiH u 2011. godini ostvarile su dobit od 106 milijuna maraka, što je nakon 2007. godine druga najveća dobit ostvarena u bankarskom sektoru u FBiH. Pozitivno je poslovalo 15 banaka ostvarivši ukupnu dobit od 129 milijuna KM (Konvertibilnih maraka), dok su četiri banke iskazale gubitak u iznosu od 22 milijuna KM, što je manje nego prethodne godine“, kaže glasnogovornica Federalne Agencije za bankarstvo  Željka Stanić.

Ukupan kapital banaka u Federaciji BiH na kraju prošle godine  iznosio je dvije milijarde i 100 milijuna maraka. Porastao je za 24 posto. Depoziti su porasli za osam posto i na kraju prošle godine dosegli su pet milijardi i 360 milijuna maraka. Banke su u 2011. godini plasirale 10, 4 milijarde maraka, od čega 70 posto gospodarstvu, a 28, 6 stanovništvu, što je, također, više nego godinu dana ranije.  Ukupna aktiva banaka u FBiH na kraju prošle godine iznosila 15,2 milijarde maraka i veća je za 123 milijuna KM ili jedan posto u odnosu prethodnu godinu.

Većina banaka u inozemnom vlasništvu

Ekonomski analitičar prof dr. Franjo Ljubić  kaže za Deutsche Welle kako je uspijeh banaka u Federaciji BiH dijelom zasluga njihovog menadžmenta, ali  i znatnim dijelom činjenice kako je većina banaka u F BiH, u vlasništvu velikih europskih bankarskih grupacija.

„Uglavnom je riječ o stranim bankama koje posluju po pravilima i propisima po kojima posluju banke u njihovim zemljama i uglavnom su imale kvalitetne plasmane. Kamo sreće da ove pozitivne rezultate bankari mogu pretočiti u kredite s nižim kamatama, ali im tu objektivno trebaju pomoći i Vijeće ministara i  entitetske vlasti, jer je za sniženje kamata potrebno stabilno političko okružje“, kaže dr. Ljubić.

On dodaje da se bankarstvo razvija, ali da nije dobro da ne razvija gospodarstvo, a po njegovom mišjenju banke i dalje mogu razvijati, a da pri tom ne razvijaju gospodarstvo.

Tržište uređeno prije dolaska banaka

Prije dolaska inozemnih banaka na tržište BiH, početkom ovog stoljeća, međunarodna je zajednica u Bosni i Hercegovini  uspostavila odgovarajući zakonski okvir te regulatore tržišta entitetske agencije za bankarstvo. Zatim je uspostavila Centralnu banku BiH, na čije je čelo dovela stranca Pitera Nicola, te domaću valutu, čiji je tečaj fiksirala za euro, osiguravši time monetarnu stabilnost. Potom je nametnula zakon kojim je platni promet iz bivših zavoda za platni promet (ZAP) preseljen u banke. Uz sve to, kaže dr. Ljubić, banke, za razliku od drugih tvrtki, imaju i efikasne istrumente osiguranja, odnosno naplate svojih potraživanja.

„Ako se uđe u strukturu kredita, onda je jasno da se većina kredita daje stanovištvu. A kad se daje kredit onda postoje i žiranti, a na drugoj strani možete pročitati koliko žiranata tuži svoje dužnike. Banke naplate svoja potraživanja, bez obzira što će biti s dužnikom“, kaže dr. Ljubić.

Financijski stručnjaci kažu kako banke, ako su se držale procedura, naplate preko 97 posto svojih potraživanja. Kada dužnik ne vraća kredit aktivira mu se hipoteka, ili kredit prinudno vraća jamac. Prema statističkim podatcima samo u Federaciji BiH oko 300.000 jamaca vraća tuđi kredit, a neki su zbog toga i digli ruku na sebe.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić