Unutar EU opada podrška novim sankcijama protiv Rusije

Ogorčenje unutar EU je veliko: Rusija je sve više vojno prisutna na istoku Ukrajine. Sve ponude vladi u Moskvi omogućile su u najboljem slučaju kratku pauzu u okršajima ili par toplih riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rusko vojno napredovanje je djelimično teklo paralelno s pregovorima. Za države EU ne dolazi u obzir da se ukrajinskoj armiji pomogne ni vojnom intervencijom, niti isporukama oružja.

Stoga se željelo nastaviti sa pooštravanjem sankcija Rusiji. Već sada je EU dosegla treći stepen sankcija, koje se ne tiču samo pojedinih osoba i firmi, nego pogađaju cijele privredne grane. Pogođene su finansijske institucije, industrija oružja i druge važne tehničke branše. Rusija je na to odgovorila embargom na uvoz namirnica iz EU, što je veoma pogodilo pojedine države EU.

Francuska ratne brodove može isporučiti kasnije

Evropske firme i sindikati su dosadašnju politiku sankcija sprovodile, manje-više protiv svoje volje. Međutim, što se više bliži trenutak odluke o novim kaznenim mjerama, to je i veći otpor. U svakom slučaju, Francuska je za sada zaustavila isporuku dva ratna broda (nosača helikoptera) Rusiji. Brodovi se grade u jednom francuskom brodogradilištu, a prvi je trebalo da bude isporučen početkom oktobra. Iako je EU ovakve isporuke oružja Moskvi stopirala već u julu, lideri zemalja članica su popustili pod pritiskom Francuske i pristali da se realizuju već dogovorene narudžbe.

Radi se o poslu koji je vrijedan više od milijardu eura, koji su potrebni uzdrmanoj francuskoj industriji. Ipak, čuli su se i žestoki protesti. Neki poslanici Evropskog parlamenta su napravili očajnički prijedlog da bi EU trebalo da otkupi od Francuske ove brodove, kako ovo djelotvorno ofanzivno oruđe ne bi bilo isporučeno Rusiji.

Sada je ipak popustila vlada u Parizu. Predsjednik Francois Hollande je izjavio: "Nisu ispunjeni preduslovi za isporuku. Sadašnje rusko djelovanje usmjereno je protiv temeljnih interesa evropske sigurnosti." Hollande ipak nije isključio mogućnost da brodovi budu isporučeni naknadno. To bi bilo moguće bez obzira na sankcije, ali bi, politički gledano bilo veoma brizantno.

Ovisnost o ruskom gasu

Otpor novim sankcijama sada dolazi i iz Austrije, Češke i Slovačke. Brojne slovačke banke su snažno angažovane na tržištu Rusije. Češka strahuje za izvozne poslove svoje mašinske industrije. Razlog za to je što je u toj industriji teško povući crtu između mašina i proizvoda koji se koriste u vojne i onih koje se koriste u civilne svrhe. Kod Slovačke se tu, naprimjer, radi i o čeličnim cijevima koje bi ova zemlja i dalje rado prodavala Moskvi. Ova zemlja trpi i posljedice ruskog embarga na uvoz voća.

Poljska je možda i više od Slovačke pogođena ruskim embargom na uvoz namirnica, ali ćutke prihvata smanjenje obima poslova. Ona spada u red zemalja EU koje su zauzele posebno oštar stav prema Moskvi, zbog toga što se vrlo dobro sjeća vremena sovjetske okupacije. Pojedine države EU imaju još jedan problem: Finska i baltičke države su skoro u potpunosti zavisne od ruskih isporuka gasa i bile bi ddirektno pogođene ako vlada u Moskvi u znak odmazde zatvori ventile na gasovodima.

Stranka lijevih izražava razumijevanje za Putina

Otpor novim sankcijama u ovom trenutku dolazi i iz Evropskog parlamenta, čak i iz njegovog samog vrha. Predsjednik parlamenta Martin Schulz u intervjuu za list "Hannoverschen Allgemeinen Zeitung" nije se direktno suprotstavio sankcijama, ali naglašava da se "pogotovo u kriznim vremenima ne smije prekinuti dijalog s Moskvom". Sankcije koje su sada na snazi već u dobroj mjeri pogađaju Rusiju. U ovom trenutku se prvenstveno mora "izbjeći eskalacija", smatra Schulz. Očito je da bi on još pričekao sa usvajanjem novih sankcija.

Socijaldemokrata Knut Fleckenstein savjetuje evropskim vladama da se nove sankcije usvajaju "samo nakon temeljne procjene napretka u smjeru političkog rješenja krize". Putinovom mirovnom planu se "mora dati šansa".

Poslanici Stranke lijevih u Evropskom parlamentu se jasno protive sankcijama. Ne samo to, oni na djelu vide zavjeru protiv Putina. Njihova vanjskopolitička glasnogovornica Sabine Lösing smatra da nije Putin taj koji "vitla sabljom", nego EU i NATO: "Putin se sistematski stilizuje kao hladnokrvni i slave žedan čudak. Demonizacija političkih protivnika je poznato sredstvo medijske manipulacije.

Problem EU je i to što se odluke donose jednoglasno. Dovoljno je da samo jedna od 28 članica kaže "ne" novim sankcijama pa da one padnu u vodu. Prepreke za njihovo pooštravanje su tako veoma visoke. EU ipak želi da pokaže odlučnost i jedinstvo - barem u javnosti. Stoga bi rezultat moglo da bude samo blago pritezanje sankcija i to na taj način da to "ne zaboli previše" i same države EU. Na taj način bi one vrlo malo pogodile i samu Rusiju.