Uprkos problemima, Koraj živi

Smješten je na obroncima planine Majevice sa kojih se pruža pogled na ravnu Posavinu i Semberiju. Za Koraj kažu da je mjesto sa kojeg se vidi i u kojem se osjeti sva ljepota Bosne i Hercegovine. Živopisni krajolici, nepregledni voćnjaci, polja i pašnjaci, vrijedni i srdačni ljudi. Živjelo se, kažu, kao u raju. Ali, Koraj je i simbol stradanja u ratovima prošlosti, kao što je danas simbol povratka.

Rat je sve uništio

Prije posljednjeg rata se na pedesetak kvadratnih kilometara pružalo oko dva miliona sadnica voća, prostrana i rodna imanja i 900 domaćinstava. Od 2.500 stanovnika imali su 900 zaposlenih. U posljednjem ratu kuće su popaljene, voćnjaci posječeni. Skoro svi stanovnici su izbjegli u susjedni Čelić, neki su završili u logorima oko Ugljevika i Bijeljine, a od 58 ubijenih, mahom starijih mještana, do danas su pronađeni posmrtni ostaci njih 11. Nakon deset godina povratka, u Koraju danas živi 1.400 ljudi u 350 domaćinstava. Broj zaposlenih je 14.

Zijad Smajić predsjednik je mjesne zajednice, sekretar Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Behar" i jedan od osnivača Zemljoradničke zadruge "Agro Koraj". Imaju troje stalno zaposlenih, sezonske radnike i oko 200 kooperanata, proizvođača voća i povrća iz susjednih opština. Kaže da žele vratiti stari sjaj Koraju.

Kako vratiti stari sjaj

"Naš prioritet je i naša nekakva strategija je da mi sve ove zemljišne površine slobodne zasadimo kvalitetnim voćem, znači, onim voćnim kulturama koje imaju prođu na svjetsko tržište. Angažujemo dosta poznatih stručnjaka iz oblasti voćarstva i iz Banjaluke, Sarajeva, Tuzle i dosta međunarodnih."

Koraj danas ima obnovljenu infrastrukturu, milion sadnica voća, skromnu sušnicu, polja zasađena povrćem i svoje vrijedne mještane. Uspješno sarađuju sa prerađivačima voća i povrća u Semberiji. Život i ekonomija povezali su ljude.

"U Bijeljini dosta sarađujemo sa firmom "Tanasić", sa "Spektar drink-om", nešto manje sa "Savom". Saradnja je obostrana. Evo, i ove godine smo sklopili ugovore tako da je samo proizvodnja povrća u odnosu na prošlu godinu udvostručena," kaže Smajić. On navodi da su Korajci najveću pomoć imali od međunarodnih organizacija. Nisu zadovoljni odnosom bosanskohercegovačkih vlasti prema povratnicima.

Vlast ih zaboravila

Mi bi trebali da budemo problem vlasti, a ne međunarodnih humanitarnih organizacija. Posebno nismo zadovoljni sa državnim ministarstvom. Ministar se nije udostojio da dođe u Koraj. Mi smo pisali zahtjeve, tražili smo prijem kod ministra za ljudska prava i izbjeglice, ali nismo nikad dobili dogovor, ni pozitivan ni negativan," ističe Smajić.

U poljima oko Koraja danas su ruševine osam farmi pilića, pogona trikotaže "Interplet" i velike sušnice za voće iz koje je dnevno izlazilo 40 tona suhog voća. Alija Halilović, predsjednik Upravnog odbora ZZ "Agro Koraj", kaže da su ti pogoni 1992. napušteni i tokom rata opljačkani. Iako je Zadruga tražila da se omogući obnova, državne, entitetske i opštinske vlasti su nijeme.

"Ta imovina propada, čeka se neko rješenje. Koje, mi ne znamo. Dakle, mi smo bili spremni da uložimo i novac i sredstva da se ono osposobi i da se krene s nekom, bar u početku, manjom proizvodnjom, a poslije bismo vidjeli šta bi."

Bez pomoći nema napretka

Hajrudin Denjagić, diplomirani inžinjer poljoprivrede, prije rata bio je predsjednik Skupštine opštine Lopare. Ističe da je Koraj dao 200 fakultetski obrazovanih ljudi, osam doktora nauka i jednog akademika, Midhata Begića. Dodaje da je i slikar Ismet Mujezinović po majci Korajac. Kaže da povratnici nemaju sigurnu egzistenciju, adekvatno socijalno i zdravstveno osiguranje, da potražuju odštete za popaljene kuće, ali o tome vlast ne vodi računa. Zbog toga će se u Koraju 11. juna obilježiti 100 godina od rođenja Midhata Begića i održati skup korajskih intelektualaca pod nazivom "Kako dalje u Koraju".

Denjagić kaže: "Dakle, tražit ćemo određene povlastice prema ovom području. Obratit ćemo se i prema Vladi RS da se 20 godina izuzmu poljoprivredni proizvođači od poreskih obaveza. Bar na taj način da bi se pomoglo i time podržao opstanak u Koraju."

Korajci će 15. juna obilježiti dan kada su prije 19 godina protjerani, a njihov Koraj spaljen. Sjetit će se svega i zatražiti istinu i pravdu za porodice žrtava. Zatražit će i pomoć da ponovo izgrade ono što je rat srušio.

Autor: Emir Musli

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić