Uskoro u prodaji meso kloniranih životinja

Ministri Velike Britanije, Nizozemske i Grčke prilikom glasanja u ponedeljak (22.06.) na samitu u Luksemburgu će ostati suzdržani, dok će njemačka ministarka poljoprivrede, Ilse Aigner, podržati ovu odluku. Udruženje njemačkih poljoprivrednika, međutim, u Luksemburgu će danas iskazati protest, ne zbog odluke o prodaji mesa kloniranih životinja, već zbog njihove sve lošije materijalne situacije.

Krava iz 30 dijelova

Kada državnu pomoć mogu da dobiju banke, zašto je ne bi dobili i poljoprivredni proizvođači – poručuju iz Udruženja njemačkih poljoprivrednika. Da je njihova finansijska situacija krajnje alarmantna, potvrđuje i posljednji slučaj aukcije krava na poljoprivrednim dobrima na sjeverozapadu Njemačke. Da bi osigurali proizvodnju, proizvođači mlijeka prodaju dijelove živih krava. Kako se model realizuje u praksi, objašnjava poljoprivrednik Matijas Knorp (Mathias Knorp).

”Ljudima, kojima je potrebno svježe mlijeko, a nemaju gdje da drže krave, traže seljake, koji će kod sebe čuvati krave, hraniti ih i musti. Oni posjećuju svoje krave i svakodnevno uzimaju svježe mlijeko.”

Matijas Knorp je jednu od svojih krava prodao u 30 dijelova, a jedan dio nalazi se sada u vlasništvu porodice Horn. Mjesečno plaćaju 48 evra, a u cijenu su uključeni paušala za izdržavanje krave i 16 litara mlijeka. Marion Horn kaže:

”Kada uporedite cijenu mlijeka u trgovini koja iznosi 55 centi, mi za jedan litar plaćamo 45 centi više, dakle jedan evro, ali taj novac ne žalimo.”

Da komšiji crkne krava!

Njemačka je u Evropskoj uniji bila posljednja zemlja koja je na internetu objavila podatak ko je i koliku subvenciju dobio iz budžeta Evropske unije. Poljoprivredni proizvođači iz njemačke najjužnije pokrajine Bavarske, međutim, do danas taje ove podatke. Anton Krajtmajer (Anton Kraitmeier) koji na 200 hektara zemlje uzgaja pšenicu, repu i kukuruz, plaši se, kaže, zavisti komšija i zbog to malo novca što mu je dodijeljeno iz evropskog budžeta.

”Svako ko zna koliko hektara zemlje obrađujem može bez problema da izračuna i koliko sam novaca dobio. To mi ne predstavlja problem, ali ne želim da se moji kompletni podaci, uključujući i adresu, javno objave na internetu bez bližeg objašnjenja zbog čega sam dobio novce.”

Njemački poljoprivrednici izloženi su stalnom pritisku javnosti zbog stava da dobijaju previsoke subvencije. I pored subvencija, koje su znatno niže u odnosu na one francuskih kolega na primjer, njemački poljoprivrednici danas jedva da preživljavaju. Možda će im veće prihode uskoro omogućiti uzgoj i proizvodnja mesa kloniranih životinja, koje bi se nakon današnje odluke resornih ministara u Luksemburgu, uskoro našlo u slobodnoj prodaji i na tržištu zemalja Evropske unije. Evropska Agencija za kontrolu hrane je meso kloniranih životinja tokom prvih izučavanja ocjenila bezbjednim, istovremeno naglasila i potrebu daljnjih studija. Američko tržište ovo meso nudi još od prošle godine, a Organizacija za zaštitu potrošača Fudvoč (Foodwatch) zahtjeva da klonirano meso bude obilježeno posebnim markicama na pakovanju zbog potrošača koji iz moralnih razloga ne žele da ga konzumiraju.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Svetozar Savić