Politika

Uspjeh desnice u ljevičarskom bastionu

Uspjeh Alternative za Njemačku na istoku zemlje otrijeznio je mnoge. Reporterka DW obišla je istočnoberlinsku četvrt Marcan gdje je, ipak, pobijedila Ljevica. Zašto je ovdje svaki peti građanin zaokružio AfD?

Deutschland Berlin Marzahn-Hellersdorf (picture-alliance/dpa/P. Zinken)

Djevojčica u ružičastom kaputu vozi bicikl preko travnjaka. Oko nje su betonski stambeni blokovi, sivi kao jesenje nebo nad Berlinom. Uz široki bulevar, tako tipičan za bivši Istok, ostao je samo jedan predizborni plakat. Na njemu reklama za neonacistički NPD koji traži ponovno uvođenje smrtne kazne. Taj krajolik je Marcan-Helersdorf, istočno predgrađe Berlina. Hipsterski melting pot, po kojem je poznat glavni grad Njemačke, kao da je u nekom drugom univerzumu.

U ovom kraju je kandidatkinja Ljevice Petra Pau osvojila direktni mandat za Bundestag – peti put zaredom. Ali ovo je također dio glavnog grada u kojem je Alternativa za Nemačku (AfD) prošla bolje nego drugdje. Svaki peti birač je glasao za njih.

„Šta smo očekivali?", pita se jedan sredovječni muškarac, dok pred prodavnicom dovršava cigaretu. „Oduvijek sam mislio da različite kulture ne pripadaju zajedno. Ideju da Evropljani moraju da prave kompromise sa muslimanima – ne znam da li smijem ovako da se izrazim, ali baš me briga – to mnogi ljudi ne razumiju. Ne razumijem ni ja."

Važno mu je, međutim, da naglasi da nije glasao za AfD. „Dopadaju mi se dijelovi njihove politike, ali ima previše desničara. To je to. Ako ne pazimo, mogli bi da postanu stranka kakve smo viđali ranije – 1933. godine."

„Njih je toliko mnogo"

U ovom kraju je Ljevica izgubila oko sedam posto glasova koji su otišli desničarskoj AfD. „Ljudi se nekako osjećaju zapostavljeno ovdje", kaže jedan starac, dok ga žena požuruje da uđe u automobil. Povrh briga zbog malih penzija i sve skupljih kirija došla je odluka da Njemačka primi više od milion izbjeglica.

„Šteta što AfD nije pobijedio", kaže Roni, mladić odjeven u trenerku. „Kao što kaže njihov plakat – tolerancija mora da ima granice. Nemam ništa protiv tražilaca azila. Ali dajte da se uozbiljimo – njih je toliko mnogo i to samo u Marcanu i sličnim siromašnim krajevima", kaže Roni prije nego što odlazi preko parkinga ispred supermarketa.

Na vidiku nema nikoga ko bi izgledao kao stranac, osim Vijetnamca koji iza prodavnice prodaje švercovane cigarete, pa se trudi da bude neupadljiv. No u četvrti Marcan je smješteno oko 3.000 izbjeglica, i to prema podacima iz prošle godina. To je oko 6,5 posto svih tražilaca azila koji su završili u Berlinu. A ovaj kraj jeste siromašan – lokalne vlasti su prije dvije godine objavile da u Marcanu 23 posto ljudi živi od nekog vida socijalne pomoći, dok je prosjek u Berlinu ipak nešto niži mada također visok – 19 posto.

Bjorn Tilebajn, Ljevica

Bjorn Tilebajn, Ljevica

Partija Ljevice upravo se koncentriše na socijalna pitanja. To joj je godinama donosilo bolje rezultate na siromašnijem istoku glavnog grada i cijele Njemačke. Sada se na to tržište populističkim parolama umiješao AfD. „Mnogi ljudi ovdje žive teško i misle da AfD ima nešto da im ponudi", kaže Bjorn Tilebajn iz lokalne Levice. „Pokušali smo da objasnimo ljudima da to nije tačno."

„AfD se ne zalaže za socijalnu jednakost, naprotiv", kaže on. „Moja stranka je pokušala da u prvi plan političkih diskusija istakne jasan socijalni program, ali to je nažalost ostalo u sjenci diskusije o migraciji i azilu. Nama će socijalna pravda uvek biti najvažnija, a ljudima neće biti ništa bolje samo ako ovdje imamo manje izbjeglica."

„Mnogo emocija, malo razuma"

Nešto dalje niz ulicu je smještena Žanet Auriht, lokalna kandidatkinja AfD koja je bila druga po direktnim glasovima u ovoj izbornoj jedinici. „Naravno da moramo pomoći izbjeglicama – ljudima koji stvarno beže od rata – AfD je to uvijek govorio. Ali ne možemo primiti milion ekonomskih migranata, to ne ide", kaže ona. „Godinama nema novca za nove škole, infrastrukturu, zatvaraju se biblioteke, javni bazeni se ne renoviraju… Nikada nema novca, a sada ga odjednom ima za migrante. To je teško objasniti ljudima na ulici, a i ja se pitam otkud sada tolike pare."

Žanet Aurih, AfD

Žanet Aurih, AfD

Auriht smatra da i komunistička prošlost ovog dijela grada i zemlje igraju ulogu. „Prije samo 30 godina smo postali dio slobodne demokratske zemlje, u kojoj imamo pravo glasa. Tako da partijska lojalnost nije previše jaka. Također, mislim da se ljudi dobro sjećaju vremena DDR gdje su morala da se slijede uputstva nadmoćnog patrona iz Moskve, a sada to ljudi povezuju sa EU. O mnogim stvarima se odlučuje u Briselu umjesto u Berlinu i to uznemirava ljude."

Zaboravljeni od strane političara – u tome bi većina stanovnika Marcana mogla da se složi. Da li će AfD zastupati njihove interese? Tu se već ne slažu. Jedan penzioner na lokalnoj pijaci sjeća se i vremena nacizma, a većinu života proveo je u komunizmu. Užasava ga uspon radikalne desnice. „Većina onih koji su glasali za AfD je protiv nečega, a ne za nešto. Mnogo je tu emocija, malo razuma."

Jedan od najvećih zadataka naredne njemačke Vlade biće da konačno obrati pažnju. Da oslušne i čuje šta se dešava između supermarketa i pijace u četvrti Marcan i mnogim drugim, gde žive zapostavljeni ljudi, novi glasači desnice.

 

Preporuka redakcije

Albanian Shqip

Amharic አማርኛ

Arabic العربية

Bengali বাংলা

Bosnian B/H/S

Bulgarian Български

Chinese (Simplified) 简

Chinese (Traditional) 繁

Croatian Hrvatski

Dari دری

English English

French Français

German Deutsch

Greek Ελληνικά

Hausa Hausa

Hindi हिन्दी

Indonesian Bahasa Indonesia

Kiswahili Kiswahili

Macedonian Македонски

Pashto پښتو

Persian فارسی

Polish Polski

Portuguese Português para África

Portuguese Português do Brasil

Romanian Română

Russian Русский

Serbian Српски/Srpski

Spanish Español

Turkish Türkçe

Ukrainian Українська

Urdu اردو