1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uspon njemačko-francuskih veza

Nina Werkhäuser31. mart 2015

Ujedinjeni u tuzi: u Berlinu se održava zajednička sjednica njemačke i francuske vlade. Termin ove sjednice ukazuje na približavanje njemačke kancelarke Merkel i predsjednika Francuske Hollandea.

https://p.dw.com/p/1Ezu7
Foto: picture-alliance/dpa/Hanschke

Na početku su demokršćanka Angela Merkel i socijalista François Hollande gledali jedno drugo s podozrenjem. Kada je Hollande u maju 2012. postao predsjednik Francuske nije mu bilo lako da zadobije povjerenje kancelarke koja je aktivno podržavala njegovog protivnika u izbornoj kampanji, Nicolasa Sarkozyja.

Razlike između najmoćnije šefice vlade Evrope i "novajlije" su postojale prvenstveno u vođenju politike unutar EU. Hollande nije imao razumijevanja za njemačku politiku stroge štednje, a analitičari su govorili o "međusobnoj antipatiji".

O tome u međuvremenu nema govora. Njih dvoje u međuvremenu dobro komuniciraju, što je posebno vidljivo tokom kriznih situacija. Nakon pada aviona Germanwingsa, zajedno su sjedili u helikopteru koji je kružio iznad mjesta nesreće i odali su poštu žrtvama. "Dobar je osjećaj kada u ovako teškim trenicima stojimo jedni uz druge kao prijatelji", izjavila je Merkel. Za nju je to bio "životni primjer njemačko-francuskog prijateljstva".

Povjerenje u usponu

Ovog utorka (31.3.2015.) će njemačka kancelarka dočekati francuskog predsjednika uz sve državničke počasti i sa njim razgovarati "u četiri oka" i prije nego što bude održana zajednička sjednica oba kabineta. Pri tome će se ponovo razgovarati o tragičnom padu aviona.

Merkel i Hollande nakon napada u Parizu (11.1.2015.)
Merkel i Hollande nakon napada u Parizu (11.1.2015.)Foto: Reuters/Rossignol

Rast međusobnog povjerenja bio je vidljiv još nakon napada na satirični magazin "Charlie Hebdo" u januaru ove godine. "Njihov odnos je postao mnogo bolji zbog mnoštva teških momenata", kaže profesor Frank Baasner, šef Njemačko-francuskog instituta u Ludvigsburgu. Njih dvoje su osim toga slični tipovi političara: vrlo su oprezni i spremni na konsenzus u političkom djelovanju.

Pregovori do duboko u noć

Nisu samo vanredne situacije doprinijele približavanju, nego i zajedničke političke inicijative. Merkel i Hollande su u Minsku do duboko u noć sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom pregovarali o miru na istoku Ukrajine. Prema Baasnerovoj procjeni, Angela Merkel je pokazala "dobar politički refleks" kada je u cijeli tok pregovora uvela i francuskog predsjednika: "Francuzima je to dalo osjećaj da su nezaobilazan partner u Evropi, što oni i jesu."

Privreda Francuske ima probleme. Birači su na proteklim lokalnim izborima povjerenje poklonili konzervativcima i desničarima.
Privreda Francuske ima probleme. Birači su na proteklim lokalnim izborima povjerenje poklonili konzervativcima i desničarima.Foto: Remy Gabalda/AFP/Getty Images

Bez obzira na mnogo hvaljene međusobne odnose Njemačke i Francuske, koje mnogi rado ocjenjuju tandemom, odnosno "osovinom Berlin-Pariz", često su vidljive i razlike, posebno na polju privredne politike.

Iz ugla gledanja Francuske, Njemačka previše izvozi i time šteti susjedima. Iz njemačkog ugla gledanja, Francuska ne uspijeva da pod kontrolu dovede deficit u svom državnom budžetu, nije u stanju da riješi krizu svoje privrede i nije dovoljn konsekventna u sprovođenju reformi.

Razlike u privrednoj politici

Tako Savez njemačke industrije (BDI) uoči predstojeće zajedničke sjednice vlada saopštio da Francuska mora razjasniti nedoumicu da li je spremna na kurs reformi. To što je vlada u Parizu od Evropske komisije dobila odgodu da do 2017. riješi problem deficita u budžetu je "povjerenje na avans" - i to najveće ikada iskazano u Evropi, tvrdi šef BDI-a Ulrich Grillo.

Grillo istovremeno naglašava da Njemačka i Francuska "vuku na istu stranu" kada je riječ o krizi u Grčkoj ili o sukobima u Ukrajini. "Njemačko-francuski tandem funkcioniše", kaže on. Dokaz za to su usaglašavanja politika koje se obavlja tokom zajedničkih sjednica vlada. One se od 2003. održavaju najmanje dva puta godišnje, a tradicija zajedničkih sjednica je inače još duža. Prve takve sjednice održane su još 1963. godine.