Vatreni doček izbjeglica

Dolaze iz Sirije, Eritreje ili sa Kosova. Oni su izbjeglice koje napuštaju svoje sukobima zahvaćene domovine, tražeći sigurnost u Njemačkoj. Sa sobom često ne ponesu ništa, samo nešto odeće. Samo od januara do juna ove godine, azil u Njemačkoj zatražilo je 179.037 ljudi. Međutim, ljudi širom Njemačke sve češće otvoreno daju do znanja da u svom susjedstvu ne žele izbjeglice. Svoj animozitet oni ne iskazuju na raznim sastancima u gradskim upravama ili protestima: samo od početka ove godine u Njemačkoj je bilo čak 13 požara podmetnutih u zgradama u kojima žive izbjeglice ili koje su planirane kao prihvanti centri.

"Ne" izbjeglicama u susjedstvu

Jedan takav požar u gradiću Remšingenu u blizini Karlsruhea, na jugozapadu Njemačke, nedavno je rezultirao štetom većom od 70.000 evra. Kuća je, srećom, bila neuseljena, ali je bila namijenjena izbjeglicama koji su već podnijeli zahtjev za azil. Prošlog četvrtka, gotovo ista scena, ali u drugom dijelu zemlje. U bavarskom gradiću Rajhertshofu, nepoznati počinitelji podmetnuli su požar u zgradi koja je od septembra trebalo da bude utočište za 67 izbjeglica. Gradonačelnik Mihael Franken je bio šokiran. On je potom izdao saopštenje u kojem kaže da će izbjeglice u taj grad ipak stići početkom septembra.

Podmetanje požara nije pojava vezana za jedan region. U gradu Cosenu, na istoku države, dvojica muškaraca iz redova ekstremne desnice, osumnjičeni su za podmetanje požara u zgradi, koja ja takođe planirana za smještaj izbjeglica. Na zapadu države, u Koesfeldu, zapaljen je šator u dvorištu jedne škole, koji je takođe bio namijenjen izbjeglicama. U Ešeburgu, na sjeveru Njemačke, jedan 38-godišnjak bacio je zapaljen kanister benzina u kuću u koju trebalo da se useli jedna iranska porodica. U bavarskom Hepbergu nepoznati počinitelji pokušali su da zapale metalni kontejner u koji su, takođe, privremeno trebalo da budu smješteni azilanti. Većina zapaljenih objekata bila je tek u pripremi za prijem izbjeglica. Neki objekti su zapaljeni mjesecima prije nego što se očekivao dolazak izbjeglica, a neki nekoliko sedmica ili dana od planiranog dolaska stranaca. "Počinioci ne prihvataju njemačku kulturu 'dobrodošlice' ", kaže Robert Lideke, portparol Amadeu Antonio fondacije koja se bori protiv desničarskog ekstremizma, rasizma i kesenobije u Njemačkoj. Lideke vjeruje da podmetači vatre pripadaju sceni ekstremnih desničara.

Od demonstracija do požara

"Ovi slučajevi nam pokazuju da jačaju grupe ekstremne desnice", tvrdi Andreas Cik, direktor Instituta za interdisciplinarne studije o sukobima i nasilju univerziteta Bilefeld. "Nakon protesta, oni koji sada podmeću požare, hoće da pokažu da zaista nešto rade, da su stvar uzeli u svoje ruke".

Lideke naglašava da bi najgore bilo kada bi lokalne vlasti izbjeglice preusmjerile u druge centre: "Odustajanje zbog straha bi bilo katastrofalno. Umjesto toga, odgovorni moraju jasno pokazati da neće dopustiti da im desničarska manjina određuje šta da rade".

Ključ je u informisanosti

No, kako spriječiti napade u društvu koje pokazuje sve manje razumijevanja za prihvatanje izbjeglica? "Gradske vlasti od početka moraju građane informisati o svemu. Moraju ljudima objasniti zašto izbjeglice stižu, od kakvih strahota ti ljudi beže. Moraju takođe imati stručno osoblje koje će na adekvatan način prenositi informacije lokalnom stanovništvu tokom cijelog procesa", kaže Lideke. Cik takođe smatra da je lokalnim zajednicama potrebno obučeno osoblje koje će, zajedno sa stanovništvom, proći integraciju izbjeglica u novu sredinu. I političari moraju da iskažu svoju podršku lokalnim zajednicama i da ih češće posjećuju.

Za sada, situacija u Njemačkoj ostaje napeta. Broj ljudi koji traže azil i dalje će da se povećava - i opasnost od podmetanja požara ostaje. Desni eksktremisti su na internatu bili postavili kartu Njemačke sa crveno označenim mjestima na kojima se nalaze smještaji za izbjeglice - gotovi i planirani. Time je onima koji žele da pale, posao bio zastrašujuće pojednostavljen. Ta karta je u međuvremnu uklonjena sa interneta.