Većina zemalja članica protiv otvaranja pregovora s Hrvatskom

Zemlje članice nisu složne oko pitanja treba li, kao što je bilo planirano na sastatanku Europskog vijeća u prosincu prošle godine, 17. ovog mjeseca otvoriti pristupne pregovore s Hrvatskom. Većina zemalja članica protivi se početku pregovora, a takav korak se obrazlaže da vlada u Zagrebu ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom.

Luxembourg kao predsjedavajuća zemlja Ministarskog vijeća u ponedjeljak navečer predstavit će novi nacrt teksta o Hrvatskoj o kojem će dan kasnije, u utorak, ambasadori 25-orice ponovno vijećati. Konačnu odluku donose u srijedu ministri vanjskih poslova. Otvoreno je pitanje, da li će Europska Unija u slučaju odgode početka pregovora odrediti novi datum za pregovore. Glavna točka prijepora je lociranje, uhićenje i izraučenje generala Gotovine zakojim se traga od 2001. godine.

Prema navodima iz diplomatskih izvora za otvaranje pregovora 17. marta zalažu se Austrija, Mađarska, Slovenija i Slovačka, dok se za odgađanje osim Velike Britanije i Nizozemske zalažu još Njemačka, Danska, Švedska i Finska. Njemačka je kao moguće rješenje navela kako bi Hrvatska mogla od Europska Unije zatražiti više vremena za ispunjavanje svojih obveza. Irska i Grčka nalaze se među neodlučnim zemljama koje u načelu podržavaju otvaranje pregovora ali priznaju “političku realnost”.

Šefovi država i vlada zemalja članica na prosinačkom su summitu Europske Unije odlučili da pregovori s Hrvatskom započnu 17. marta ali uz pretpostavku i uvjet pune suradnje s Haaškim sudom. Sudionici jučerašnjeg sastanka ambasadora izjavili su da je rasprava o Hrvatskoj bila „duga i teška“ te da se ponovno sastaju 15. ovog mjeseca, dakle dan prije odluke ministara vanjskih poslova. Tada bi ministri trebali odrediti mandat odnosno okvir za pregovore s Hrvatskom. Time se želi dati znak da je Europska Unija spremna na otvaranje pregovora onoga trenutka kada Hrvatska ispuni obvezu pune suradnje s Haaškim sudom.

Dok je hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović jučer u Beču prilikom susreta sa svojom austrijskom kolegicom po dužnosti Ursulom Plassek izjavila kako je Hrvatska svjesna da vrijeme do 17. marta nije dovoljno ali da je Hrvatska spremna da će Europsku Uniju uvjeriti da vlada u Zagrebu zaista poduzima opširne napore rješiti stanje te da u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, velika većina promatrača u Bruxellesu nakon jučerašnjeg sastanka ambasadora očekuje da je otvaranje pregovora stavljeno do daljnjega na led ukoliko se Gotovina možda ipak u posljednjoj minuti ne nađe u Haagu.

Ukoliko u ministri vanjskih poslova donesu negativnu odluku i pregovori ne započnu 17. marta, bio bi to prvi puta u povijesti Europske Unije da je zacrtani datum za početak pregovora jedne kandidatske zemlje odgođen. O rezultatima i odluci ministara vanjskih poslova dan kasnije ima zadatak Hrvatsku obavijestiti luxemburško predsjedništvo. Izričito se naglašava da Hrvatskoj sve do 16. marta vrata za otvaranje pregovora nisu zatvorena.