"Velike" stranke i na ovim izborima bez novih lica

Nakon što su stranke podnijele kandidacijske liste, očito je da novih lica u institucijama vlasti, uključujući Predsjedništvo BiH, gotovo da i neće biti u narednom četverogodišnjem mandatu, kaže dr političkih nauka Dennis Gratz. "Ovo je posljednja šansa strankama koje su do sada vladale da pokušaju zadržati te funkcije i kroz ista lica one u stvari najbolje pokazuju kakav odnos imaju prema svojim biračima i drugim građanima BiH", tvrdi dr Gratz.

Romi i Jevreji, poput ostalih nacionalnih manjina, ni na ovim izborima neće imati kandidate za državno Predsjedništvo jer BiH nije ispoštovala odluku Evropskog suda, kaže predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakov Finci.

"Vidimo da ćemo 3. oktobra imati izbore po starom zakonu, i bojim se da nam se mogu staviti vrlo ozbiljne primjedbe što evo, osam godina nakon što smo potpisali obavezu da ćemo normativne akte usaglasiiti sa Evropskom konvencijom, to još nismo uradili. Isto tako, kada smo 2008. kao BiH potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, obavezali smo se da ćemo usaglasiti naše normativne akte sa Evropskom konvencijom, to još nismo uradili", kaže Finci.

BiH bi mogla biti kažnjena jer ne provodi odluke Evropskog suda

Finci ističe da je čudno opravdanje političara da je za postupanje po nalogu Evropskog suda bilo suviše malo vremena, "jer vrijeme nije počelo da teče 22. decembra 2009. kada je presuda donesena, nego kad smo kao država preuzeli te obaveze". Na žalost, ističe Finci, "BiH se pokazala kao nesiguran partner koji ne ispunjava svoje obaveze, zbog čega bi na određen način mogla biti i kažnjena".

Kako hrvatske stranke nisu postigle dogovor o zajedničkom kandidatu, sasvim je realna mogućnost da mandat hrvatskog člana Predsjedništva i u naredne četiri godine pripadne Željku Komšiću, tvrdi profesor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić, iako su "i ostali kandidati uvjereni u pobjedu na predstojećim izborima".

"Izborni proces je u toku i treba vidjeti kolika će biti izlaznost, hoće li kampanja biti futuristička ili prljava, koje poruke će slati kandidati i kako će odgovoriti na ključna pitanja pred biračima, u sučeljavanju. U svakom slučaju vjerujem da je to otvoreni proces i, bez obzira na činjenicu da se Hrvati nisu ujedinili, mogući su različiti ishodi na kraju kampanje", ističe profesor Tomić.

BiH treba kancelarski tip državnog uređenja

Očito je, smatra Tomić, da će odmah nakon izbora morati uslijediti ustavna reforma, ne samo radi izbora hrvatskog člana državnog Predsjedništva. "Čini mi se sasvim razumnim da bi u budućnosti članove Predsjedništva trebalo birati, ne direktno, već u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Tako bi i ovlasti Predsjedništva bile manje, ali ja vidim BiH kancelarskog tipa sa dominantnom ulogom vlade", kaže Tomić.

Profesor Tomić smatra da bi takav tip državnog uređenja u prvi plan postavio ekonomske, socijalne i druge životno važne teme, umjesto nepotrebnog politiziranja poput kombinacija za izbog hrvatskog člana državnog Predsjedništva.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Mehmed Smajić