Veliki broj djece u BiH napušta osnovnu školu

Proteklih godina kroz niz projekata napravljeni su pomaci kako bi ovaj broj bio smanjen, ali problem još nije riješen. Broj nepismenih u srednjoj Bosni, ali i u cijeloj BiH je nepozanica zbog nesistematskog pristupa u proteklim ratnim i poratnim godinama. U Ministarstvu obrazovanja Srednjobosanskog kantona potvrdili su na kako problem djece koja prekidaju osnovno obrazovanje postoji na prosotru cijele BiH, ali o ovom problemu se u u srednjoj Bosni otvorenu govori što nije slučaj u drugim djelovima zemlje. "Ja se zovem Osmanović Šemsudin iz Travnika sam. Rodio sam se u Travniku 29. septembra 1991. godine." Na pitanje zašto je prekinuo školovanje Šmesudin kratko odgovara: "Propao sam dva puta." Nakon što je dva puta ponavljao razred Šemsudin je, po zakonu prestario, i više nije mogao da redovno pohađa nastavu i završi osnovno obrazovanje. Ovakvih slučajeva je na stotine. Jedan od njih je i Abedin Ribo iz travničkog sela Kljaci: "Razlog je bio što sam o prvog razreda do šestog nprolazio dobrim ocjenama,a u šestom sam pao iz tri predmeta. Onda sam ponavljao šesti razred i završio tricom. Sedmi razred sam završio tricom, a u osmi mi ne daju jer imam punih petanest godina.

Škole napuštaju dobri đaci

Među djecom koja su prekinula osnovno obrazovanje ima i onih koji su bili odlični učenici, ali zbog teške materijalne situacije djeca su od malih nogu prisiljena zarađivati za život. Jedan slučaj iz travničkog sela Bešlija koji se često ponavlja među romskom populacijom i o kojem niko ne želi govoriti ispričao nam je Rizvan Seferović, predsjednik Udurženja roma ''Bahtale Rome'' iz Travnika. "Imali smo čovjeka dobro mu djeca učila i on nije hrio dati djecu u školu. Podigao se u Mostar sa djecom. Ode komplet sa familijom i isturi djecu na ulice da prose. On se bavi sekundarnim sirovinama i žena prosi.To je taj razlog što neki Romi ne šalju djecu u školu. Djeca bi voljela da idu."

Nesavjesni roditelji

Ministarstvo obrazovanja proteklih godina slalo je prekršajne prijave roditeljima koji iz bilo kojih razloga nisu slali djecu u školu. U protekle tri godine u prosjeku je bilo 50 do 60 slučajeva da roditelji , iako su obavezni, ne šalju djecu u školu naglašava glavna obrazovna inspektorica Refija Kulašin: "Od tih izdatih rješenja samo se jedna trećina roditelja savjesno odnosi i vrati svoje dijete u redovnu osnovnu škol. Dvije trećine ne i upravo te dvije trećine su onaj dio populacije koje ostaju sa nezvršenom osnovnom školom. Mi tu imamo decenijski problem i možete misliti koliki je to broj." Broj djece koja nikada ne završe osnovno obrazovanje i tako ostaju nepismeni su nepoznanica jer nema tačnih statističkih podataka, a pristup ovom problemu nije sistematski.