Više strogoće prema Srbiji

Srbija je jučer (25.10.2010) napravila prvi korak u pravcu učlanjenja u EU. Šefovi diplomatija 27 zemalja članica dali su nalog Evropskoj Komisiji da preispita kandidaturu Srbije, što je posljednji korak pred zvanični početak pregovora o učlanjenju. Srbiji je međutim jasno stavljeno do znanja da će svi naredni koraci zavisti od hapšenja Ratka Mladića i uopšte saradnje sa Hagom. Kako to komentira štampa na njemačkom jeziku?

"Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena piše: Postoje dobri razlozi da se Srbija približi Evropskoj Uniji. Put ka mirnom Balkanu neizbježno vodi preko Beograda. To je u ogromnom interesu EU. Ali, Brisel bi se trebao čuvati da zbog mira zatvara oči i odobrava takozvani politički rabat. Ministri inostranih poslova EU su dozvolili Beogradu da napravi samo prvi korak u okviru dugotrajnog puta ka Briselu. Ipak oni su poslali pogrešan signal. Dvostruko negativno se doima činjenica da su se ministri u ovom slučaju oprostili od najvažnijeg preduslova za početak pregovora o učlanjenju a to je hapšenje Ratka Mladića. To narušava povjerenje kada je u pitanju potraga za ratnim zločincima. Istovremeno, Beograd dobro zna da je EU mekan pregovarač, koji se lako može navesti na ustupke. Dovoljno je samo jasno ukazati na sve opasnosti a pogotovo od nacionalnih nereda.

Niko ga nije vidio...

Zagovarači pregovora sa Srbijom i bez hapšenja Mladića ističu da cijeli narod ne može biti talac jednog čovjeka. Ko tako nešto tvrdi, namjerno prećutkuje da najviše instance i danas štite Mladića i još neke njegove kompanjone i da je to dio srbijanskog državnog rezona. Naravno da nije teško prepoznati prominetnog generala Mladića, ali on kao da je u zemlju propao. Niko ga navodno nije vidio ili svi krenu da ga hapse, kada je on već umakao sa otkrivene lokacije. Zagovarači pregovora sa Srbijom bez hapšenja Mladića kažu i da Srbija mora biti nagrađena u kontekstu Kosova. Ali to nije razlog da se Beogradu, kada se radi o evropskim pitanjima, daje politički rabat. S gubitkom Kosova, Srbija se već pomirila, i nema razloga za bilo kakve ustupke.

Ukoliko EU ne želi da sa Srbijom ponovi greške koje je napravila učlanjenjem nespremne Bugarske i Rumunije, onda sa Beogradom mora voditi oštre i nepopustljive pregovore. Sigurno je da Srbija, dugoročno gledano, ima svoje mjesto u EU. Ali tek onda, kada sa svojim susjedima i sa samom sobom bude živjela u miru, kada isporuči ratne zločince i kada, po pravilima EU, bude uređena kao demokratska i pravna država", zaključuje Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena.

Nagrada Srbiji

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je jučerašnja odluka Brisela zapravo nagrada Srbiji za posljednji kompromis oko Kosova. List navodi da je to rezultat popuštanja Beograda u septembru. Srbija je željela da pravni spor oko gubitka Kosova prenese na Generalnu skupštinu UN-a, gdje je očekivala da se većina zemalja izjasni protiv otcjepljenja Kosova od Srbije. Ali na pritisak Brisela, Berlina i Londona ona je odustala i pristala na dijalog. Politika Brisela prema zapadnom Balkanu je takva da se jednoga dana sve zemlje bivše Jugoslavije namjeravaju primiti u EU, kako bi se stabilizirao ovaj region.

Holandija se i dalje najviše protivi ustupcima Srbiji i traži hapšenje Mladića i Hadžića. Stoga će dalji koraci u pravcu EU biti mogući tek ako sve članice Unije jednoglasno ocijene da postoji zadovoljavajuća saradnja sa Haškim sudom. Austrijski ministar inostranih poslova Spindelegger međutim kaže da se EU u budućnosti u donošenju odluka neće više isključivo oslanjati na ocjenu glavnog tužioca Haškog tribunala i da je to pozitivno. U dokumentu, koji je donesen jučer (25.10.2010.), samo se kaže da će zemlje članice EU 'pažljivo pratiti' izvještaje Haškog tužioca."

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić