„Višestruka vlast“ na Kosovu

Moguäe je da je na ovakve spekulacije upliva imala i nedavna izjava prve ličnosti Evropske unije za pitanja međunarodnih odnosa i bezbjednosti, a neosporno i najiskusnijeg evropskog zvaničnika na međunarodnoj sceni, Havijera Solane, koji je rekao:

„Raspoređivanje evropske misije je, kao šo znate, 15. marta podržano od svih 27 članica Unije. To znači da smo svi jedinstveni u namjeri da snage EULEX-a, budu raspoređene na cijelom Kosovu. Uvjereni smo da ćemo u saradnji s predstavnicima UNMIK-a i u tijesnom kontaktu s generalnim sekretarom UN-a, to u roku i učiniti“.

Nakon prvog oružanog sukoba od proglašenja nezavisnosti Kosova, pogibije prvog pripadnika međunarodnih policijskih snaga, te međusobnih optužbi o „prekomjernoj upotrebi sile“, prethodni stavovi evropskih državnika dobijaju drugačije tonove.

U Briselu računaju s paralelenim organima vlasti

Ministar inostranih poslova Švedske, Karl Bilt, koji je poslije Solane, bio i ostao jedini evropski šef diplomatije koji je do sada zvanično posjetio Kosovo, na prestižnom Briselskom forumu o Balkanu, izjavio je da će se na terenu „za sada ipak morati računati na višestruku vlast i paralelizam“. Osim evropske misije koja bi prvenstveno pružala pravno-tehničku pomoć, prisustvo UNMIK-a bi, kako je rekao Bilt, bilo potrebno prije svega zbog sprječavanja stanja pravnog vakuma „ali i radi održavanja veze između vlasti u Prištini i zemalja koje nisu, ili ne žele prizati nezavisnost Kosova“, rekao je Bilt.

Nakon ovakve izjave, na međunarodnoj sceni dobro pozicioniranog švedskog šefa diplomaije (kojeg mnogi u Briselu vide najozbiljnijim kandidatom za poziciju prvog evropskog šefa diplomatije nakon ratifikacije Evropskog ugovora iduće godine) u briselskim stučnim kugovima vlada otvorena sumnja da nikakvog dogovora izmedju EU i Ujedinjenih nacija o primopredaji mandata na Kosovu zapravo nije ni bilo; da će, zbog odnosa snaga u Savjetu bezbjednosti i vrlo tvrdih stavova Rusije, novu rezoluciju o Kosovu biti uskoro nemoguće usvojiti; te da na bilo kakav bilateralni pismeni dogovor između Evropske unije i Ujedjenih nacija, nakon oružanih sukoba u Mitrovici, više nije moguće računati.

Ni na nebu ni na zemlji

Iako je proglasilo nezavisnost i dobilo podršku mnogih zemalja, status Kosova je, dakle, i dalje krajnje neizvijestan. Glavni razlog je u tome što dogovor sa Rusijom nije na pomolu, iako Kosovo nije najvažniji razlog zapadno-ruskog zahlađenja odnosa.

Pitanje američkog raketnog štita, nestabilnost distribucije ruske energije za neke članice EU, sve dublje uvlačenje NATO-a u interesne sfere Ruske Federacije, uključujući i pretenzije Ukrajine i Gruzije ka punopravnom članstvu, samo su neki od problema koji govore da je kosovsko pitanje tek manji dio glomaznog paketa rusko-evropsko-američkih odnosa, koji su u ozbiljnoj i predugoj stagnaciji.