Vijeće sigurnosti UN-a još uvjek traži rješenje za Kosovo

Deutsche Welle (DW): S obzirom da ste u Ujedinjene narode došli s mjesta veleposlanika u Londonu, imali ste prilike pratiti, što se dugi niz godina dogadjalo na uzavrelim točkama zapadnog Balkana. Zabrinjava li vas recimo, situacija u Bosni i Hercegovini, s obzirom da se tamo političko stanje pogoršava?

MATUSSEK: Dozvolite mi da kažem, da mi znamo da je Balkan, posebno, zapadni Balkan, prošao kroz traumatičan period. Kao što se to nekad dogadja u povjesti. Vidjeli smo da odgovor ne može ležati u nacionalizmu i šovinizmu, u etničkom toru. Odgovor jedino može biti u europskoj strukturi, utemeljenoj na vladavini prava, i na temelju zajednbičkih vrijednosti. U srednjoj i dugoročnoj budućnosti, mogao bih predvidjeti, da će se Balkan integrirati u europsku obitelj. Ali, naravno treba obaviti neke pripremne poslove na strani postojeće Europske unije. Isto tako, i na strani strani zemalja koje ulaze u EU….

DW: Ali, gospodine veleposlaniče, skeptici, kao da još uvjek imaju dovoljno “historijske municije” da taj process vidno uspore …

MATUSSEK: Vjerujem da će otrov, onaj istinski otrov, u odnosima izmedju država koje su proizišle iz bivše Jugoslavije, polako, ali sigurno nestajati, jednom, kad se integracioni proces dovrši. Pogledajte primjer Njemačke i Francuske poslije Drugog Svjetskog rata: Poslije stoljeće ratovanja, bilo je teško predpostaviti, da će ove dvije zemlje ići toliko blisko, ruku pod ruku, da je danas, čak strukturalno, rat izmedju nas nemoguć. I to je ono, što mogu vidjeti u budućnosti za južnu i jugoistočnu Europu.

DW: Znači li to, da se u najsvježijem primjeru, oko Kosova, ne treba više plašiti velikodržavnih projekata, te da će Albanci moći živjeti u pet država, Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, kao Nijemci u Europi recimo?

MATUSSEK: Da, integrirani u EU! Kad će se to dogoditi, ne znam, zbog mnogo nepredvidivih elemenata. Ali, ovo je čvrsta želja, naravno od strane moje vlade, i ja isto tako mislim, da ostale vlade u regionu, žele da budu integrirane u europske strukture, jer to je dobro za mir i sigurnost. Dobro je za prosperitet, i isto tako čini ovu Europu, jakim partnerom u globalnim pregovorima.

BUDUĆNOST BALKANA NIJE U VELIKODRŽAVNIM PROJEKTIMA

DW: Kako će te ipak odgovoriti, opet, onim skeptičnim, koji su uplašeni, da će recimo Albanci, na koncu napraviti Veliku Albaniju, i zapravo, biti prvi u realizaciji velikodržavnih projekata, poput Velike Srbije, o kojoj se mnogo govorilo?

MATUSSEK: Mislim da budućnost zemalja u 21. stoljeću, nije ako joj dodate pwt ili 10 milijuna ljudi. Budućnost je u tome, koliko prosperiteta, slobode i stabilnosti možete garantovati vašim ljudima. I kakve šanse možete dati vašim mladim generacijama, u internacionalnom, globaliziranom, I da tako kažem, etiketiranom tržištu. I to je odgovor, koji može biti mnogo lakši, ako se osigura od Europske unije, uključujući i zemlje koje ste spomenuli. A ne, malo više (ljudi) ovdje, ili malo više tamo, negdje na Balkanu! Pogledajte, Njemačka je zemlja od 80 milijuna ljudi. Na globalnoj razini – to je ništa! Kad god želimo da promaknemo naš interes, mi jedino možemo to uraditi kao Europljani, u sklopu EU, i zato smo mi tako veliki vjernici u ujedinjenu Europu.

EU JE POTPUNO UJEDINJENA U UJEDINJENIM NARODIMA

DW: Ipak, kada se pogleda na neka posebna pitanja, kao sto je Kosovo na primjer, ponekad kao da izgleda, da se Europljani ne slažu u svemu, ovdje u Palači naroda. Iako vi tvrdite, da je u najvećoj mjeri, medju 27 članica EU puni konsensus pobjedjivao ovdje na East Riveru. Je li to baš tako?

MATUSSEK: Prije svega, mi u Europskoj uniji imamo zajednički stav oko Kosova! I to, još od sastanka, koji je na ministarskoj razini održan 26. veljače. Dosada, bar kad je riječ o situaciji ovdje u New Yorku, ljudi se drže te pozicije. Jasno je medjutim, da različite zemlje, na ovo gledaju iz različitih uglova. Al, kad god razgovaramo zajedno, mi tu poziciju održavamo. To je naravno vrlo važno, jer po pitanju kao što je ovo, upravo zemlje, članice Vijeća sigurnosti koje nisu europske, uvjek iznose svoja osjećanja, po kojima -- prvo Europljani trebaju djelovati zajedno, a tek onda, te zemlje mogu reagirati na to.

DW: Koje su to zemlje?

MATUSSEK: Pa, evo na primjer, Kinezi, ili Južna Afrika, su nam stavili do znanja, kako im se ne svidja, ako Europljani postanu suviše aktivni glede njihovih unutarnjih pitanja, u našoj regiji. I obrnuto, oni se ne žele suviše mješati. Ali, ovo prije svega znači, da oni trebaju misliti u istim omjerima: Ukoliko su Europljani svuda, na svim mjestima, onda je to zbog toga, jer se to tiče sviju nas. Oni, dakle čekaju na nas, jer kad je Kosovo u pitanju, oni prepoznaju, da je to ostaje prije svih, stvar europske odgovornosti. Prvo, kako se nositi s pitanjem Kosova, i kasnije, kako ga stabilizirati?

HOĆE LI U.N. OSTATI RELEVANTAN NA KOSOVU?

DW: Što će se dogoditi, ako ipak, izostane rezolucija Vijeća sigurnosti?

MATUSSEK: To je važno pitanje, jer izostanak rezolucije znači, da sadašnje snage UN-a ne mogu izaći van Kosova. Zatim, Europljani, koji ostaju spremni da preuzmu odgovornost (za stabilizaciju Kosova) – ne mogu ući unutra. Drugo: Postoji značajno nestrpljene od strane Kosovara na terenu. Oni su rekli: “Mi smo učinili sve što se od nas tražilo. Mi smo čekali suviše dugo, i zašto bi nam vi uskratili naša prava na suverenost”? Sada je doista teško postići, da ta rezolucija Vijeća sigurnosti lako prodje. Iako, u toj rezoluciji ima dosta stvari koje su bliske “ruskom srcu”, onako kako smo to napisali. Ali, glavna je prepreka, koju Rusi stalno pominju, je ono što nazivaju -- “automatizim”. Postavlja se pitanje: Što poslije još jedne runde pregovora? Hoćemo li opet početi novu? Hoćemo l reći, evo samo, “još jedan zadnji put”? Ili će, ako to ne bude moguće, Kosovo biti neovisno!

RASCJEP OKO KOSOVA

DW: Ako zapadne zemlje odluče da idu s rezolucijom Vijeća sigurnosti, i Rusija, uistinu uloži veto, što će se onda dogoditi?

MATUSSEK: To bi doista bio, veoma, veoma loš scenario. Tada bi, najvjerojatnije SAD, možda čak i neke europske zemlje, unilateralno priznale Kosovo. To bi naravno bio rascjep u EU. To bi bio rasjep medju ostalima …

DW: Kako to mislite “rasjep”?

MATUSSEK: Pa, neke bi zemlje priznale Kosovo, a neke ne bi. Za zemlju poput Njemačke, bilo bi nemoguće, da uzme učešća u glavnom stabilizacionom naporu, jer zbog zakonskih razloga, nama treba mandat Vijeća sigurnosti UN-a.

OČEKIVANJA OD NOVOG PREDSJEDNIKA OPĆE SKUPŠTINE

DW: Očekujete li, da će novi predsjednik Opće skupštine, Srdjan Kerim, kada 18. rujna, počne debata, značajno doprinjeti uspostavi te klime koju zagovarate, posebno oko reformi Vijeća sigurnosti? Jeste li razgovarali o tome s njim?

MATUSSEK: Da mi razgovaramo s njim. Ukoliko dodje do izražavanja jasne vizije od strane članstva UN-a, tijekom debate, 19 i 20, srpnja/jula, onda će Dr. Kerim naći to na pragu svojih vrata, i potpuno sam uvjeren, da ako to bude vizija članstva, da če on to slijediti. Mislim da je novi predsjednik Opće skupštine veoma dojmljiv, veoma iskusan. Imao sam ga čast sresti ovdje, pri čemu smo razgovarali, o cijelom spektru pitanja, o kojima je on, u svom inaoguracionom govoru rekao, da će biti prioriteti njegovog mandata. Mislim, da ćemo radosno gledati u tu mogućnost. Da, Dr. Kerimom suradjujemo veoma blisko.