1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vista i Informacione tehnologije u BiH

Ernest Zavilla6. februar 2007

Novi Microsoftov operativni sistem Windows Vista ovih je dana glavna tema u svijetu informacionih tehnologija. Microsoftova predstavništva su krajem januara Vistu prezentovala širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Šta donosi novi operativni sistem sveprisutnog Microsofta i kakvo je uopšte stanje na polju primjene informacionih tehnologija u Bosni i Hercegovini?

https://p.dw.com/p/AViU
Vista: lak i ugodan rad
Vista: lak i ugodan radFoto: AP

Microsoft Vista

Preko 90% posto računara u cijelom svijetu ima instaliran neki od Microsoft programa. Windows i Microsoft Office su postali osnova kompjuterske pismenosti a glavni menađer Microsofta Bil Gates ima status zvijezde. Jedan je od najslavnijih, te najbogatijih ljudi na planeti. Nerado govori o bilo čemu što nije vezano za industriju informacionih tehnologija, a upitan šta to donosi novi operativni sistem odgovorio je:

«Rad sa slikama, e-majlom, i svim onim što vam je potrebno vezano za računare, sada je dodatno pojednostavljen. Ugrađeno je više korisničkih programa u sistem kako bi na jednostavniji način mogli obaviti posao.»

Internetski novinari su odmah po prezentovanju Viste, objavili velik broj analiza i kritika novog operativnog sistema. I mada se u velikom djelu radi o poštovaocima alternativnih operativnih sistema poput Linuksa, većina njih uglavnom ima riječi hvale.

Rad u Visti je toliko komforan da će vam poslije samo par sati iskustva biti veoma teško ponovo se vratiti na neki stariji sistem. Oni tvrde da je Vista u odnosu na njenog prethodnika XP lakša za upotrebu, stabilnija, te sigurnija od virusa. Ipak opšte je mišljenje da Vista ne donosi ništa revolucionarno, te da je njen glavni adut u odnosu na XP grafička atraktivnost.

Vista u Bosni i Hercegovini

Majkrosoft je proteklih godina svojim monopolskim potezima stekao negativan ugled kod korisnika, te bio suočen sa sudskim optužbama za monopol. Vodeći ljudi ove kompanije uvidjeli su da njihova moć i sveprisutnost izazivaju gnjev koji može ozbiljno narušiti status kompanije. Danas se ime Microsofta sve više pojavljuje u kontekstu humanitarnih akcija, pomoći zemljama u razvoju, te u kontekstu lokalizacije softvera.

Vista je trenutno dostupna na 19 svjetskih jezika, a do kraja godine vista će biti dostupna na 99, uključujući i sva tri službena jezika u Bosni i Hercegovini.

Direktorica Microsofta BiH Lejlu Zukić-Krivdić objašnjava osnovne smijernice politike ove kompanije u BiH na slijedeći način:

«Microsoft ima jedinstven poslovni model koji primjenjuje svuda u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Devedest osam procenata svog poslovanja realizujemo preko lokalnih partnera, odnosno lokalnih firmi koje zapošljavaju domaće stručnjake. Koristeći njihovu kompetenciju mi doprinosimo razvoju IT tržišta»

IT tržište

Razvoj IT tržišta odnosno tržišta informacionih tehnologija u Bosni i Hercegovini ide sporim koracima. Glavni razlozi za ovakvu situaciju leže u nedostatku finansijskih sredstava, nedostatku zakonske regulative, te naprosto nedostatku svijesti o važnosti informacionih tehnologija za budućnost društva.

Direktor nevladine organizacije za razvoj informativnog društva Exit, Zoran Gajić, nedostatak svijesti o važnosti informacionih tehnologija navodi kao glavni problem.

«Nedostatak svijesti o važnosti IT sektora je posebno izražen u srednjim i višim strukturama upravljačkog menadžmenta koji u stvari i odlučuju o uvođenju informacionih tehnologija»

Informacione tehnologije nisu luksuz svojstven visoko razvijenim industrijskim zemljama. One su na prvom mjestu tu da olakšaju i ubrzaju komunikaciju između građana i institucija. Instalacijom elektronskih šaltera preko kojih bi građani mogli da plaćaju račune, ispunjavaju formulare, informišu se dolazi se do visokog stepena uštede u administrativnim poslovima te veće efikasnosti. Dakle nije luksuz imati informacione tehnologije, nego nemati ih.

Timur Gadžo, djelatnik ministarstva komunikacija i prometa pri Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, smatra da se je problem nedostatka svijesti o važnosti informacionih tehnologija u stvari pretvara u finansijki problem.

«Kada se radi o impletiranju onda se potrebna velika srestva, nažalost pri donošenju budžeta ova stavka je među posljednjima, a radi se prilično velikim sredstvima koje treba uložiti»

Pored finansijskog problema Gađo smatra da je značajan problem i nepostojanje državne agencije za informativno društvo koja bi kao centralno tijelo mogla koordinisati ukupne napore. Zakon o ovoj agenciji u parlamentu nije prošao.

Bosna i Hercegovina je inače član radne grupe Pakta stabilnosti pod nazivom Elektronska jugoistočna Evropa. Ova je grupa usvojila preporuku strategije na osnovu koje su kasnije donešeni zakon o telekomunikacijama i niz drugih programskih dokumenata za razvoj informacionog društva. Ipak zakoni o elektronskom potpisu i elektronskoj trgovini, neophodni za veći zamah razvoja informacionog društva još uvijek čekaju na usvajanje.

Potencijal BiH

Uprkos problemima sa kojima se suočavaju svere BH društva usmjerene ka uvođenu Informacionih tehnologija, internacionalne kompanije vezane za ovu oblast u Bosni i Hercegovini jačaju svoju prisutnost kroz otvaranje predstavništva. Prema procjenama državnih institucija 80% građana ima dostupnost fiksnoj, a 40 % mobilnoj telefoniji a samo 20% ima dostupnost internetu kroz usluge ukupno 56 internet provajdera. Ovi podaci svakako ne orabruju, ipak u Ministarstvu komunikacija i prometa ove podatke tumače u kontekstu otvorenosti BiH prema investiranju i poziciji u odnosu na region. Timur Gadžo tvrdi:

«Ovdje postoji IT industrija koja svakim danom raste i okrupljava. Ta industrija je partner velikih svjetskih kompanija. To što su te kompanije počele otvarati predstavništva u BiH govori o njihovom interesu da se predstave na ovom tržištu»

Jedna od najznačajnijih kompanija koje su otvorile prestavništvo u BiH je svakako Microsoft. Ova kompanija poznata po svojoj orjentisanosti profitu, je pokazala da je razvoj informacionog društva svakim danom sve manje pitanje izbora a sve više neminovnost. Lejla Zukić Krivdić, direktorica Microsofta BiH

«Microsoft je pokazao interes za ovo tržište jer ono ima veliki potencijal koji se posebno ogleda u mladim i obrazovanim ljudima»

Zorana Gajića iz Exit centra dolazak internacionalnih kompanija na Bosanskohercegovačko tržište raduje, jer ove kompanije nisu isključivo orjentisane na prodaju.

«One nisu tu samo radi prodaje nego nastoje da što više uključe lokalne stručnjake u proces proizvodnje i to je svakako dobro»

Novi operativni sistem - Vista, kojeg ćete htjeli ne htjeli uskoro vjerovatno morati korisiti čeka na vas bili vi u Bosni i Hercegovini ili u bilo kom drugom dijelu svijeta.