"Vizija i zadatak: Solidan mir na Balkanu"

U svom komentaru Eštonova se osvrće na svoju posljednju posjetu Beogradu kada je, prije nego što je njen avion sletio, u svjetskim medijima počela kružiti vijest o hapšenju Ratka Mladića. "Hapšenje je iz dva razloga od velikog značaja", piše ona i pojašnjava: "To je upozorenje svim masovnim ubicama da svijet nije spreman da prihvati njihove zločine i istovremeno još jedan korak u pravcu stvaranja svijeta u kojem pravda odnosi pobjedu nad tiranijom. Sada postoji opravdana nada u trajni mir u zemljama Balkana. Bliži se stogodišnjica od dana, kada je u Sarajevu odjeknuo pucanj, koji je izazvao Prvi svjetski rat. Od tada, ali i prije je Balkan stalno poistovjećivan sa pojmovima kao što su podjela", "konflikt", "strahote". Nije sigurno da su ta vremena definitivno prošla, ali ipak postoji šansa da politika i dijalog urode plodom.

"Kada je uhapšen Mladić mediji su stalno upućivali da je baš na taj dan došlo do mog susreta sa Tadićem. Informisala sam se o detaljima hapšenja i ubjeđena sam da je to bila slučajna koincidencija. No, nije slučajno što Tadić želi da Srbiju odvede u EU i što želi zemlju da oslobodi od nasljeđa koje su za sobom ostavili srbijanski moćnici devedesetih godina. On je odlučan da se prebaci na kurs demokratije, koja je zbrisala komunističke, fašističke i nacionalističke režime u ostatku Evrope. Moj zadatak je da mu u tome pomognem ali i da podržim sve druge koji imaju takvo opredjeljenje."

"U BiH smo prekasno intervenisali. A kada smo to konačno uradili onda su vojni zapovjednici poput Ruperta Smitha i diplomati kao što je bio Richard Holebrooke iskoristili moć međunarodne zajednice, kako bi zaustavili borbe", piše Eštonova i zaključuje kako se još puno toga mora uraditi. "Zahtijevamo neograničenu demokratiju, otvorenost privrede, nezavisno pravosuđe i suzbijanje korupcije i naš pritisak ima učinka. Najvažniji je međutim pritisak iznutra, koji dolazi od samih ljudi, koji žele da promijene zemlju i uslove u kojima žive. Na kraju im se ne smiješi samo učlanjenje u EU, već olakšan pristup međunarodnim investicijama i šansa na razvoj i privredni rast. Aristotel je sam govorio da je državi, da bi se promijenila, potrebno da ima moralno vođstvo. Postoji povod za vjerovanje da bi se takva vrsta vođa, s obzirom na perspektivu učlanjenja zemalja Balkana u EU, mogla ustaliti. Naš, i to ne lagani zadatak, je da se pobrinemo da se takvi političari na Balkanu trajno etabliraju.

Jadranka Kosor - hrvatska Angela Merkel

"Kada Merkelova putuje na sjednice EU kreće se u društvu muških kolega. Na čelu vlada Slovačke i Finske takođe su dvije žene. Hrvatska premijerka, čija zemlja je u petak konačno dobila od EU zeleno svjetlo za učlanjenje, mogla bi biti sljedeća u nizu", piše Financial Times Njemačke u članku pod nazivom: Jadranka Kosor - hrvatska Angela Merkel. List nastavlja: "Kosorova sa Merkelovom ima puno više zajedničkog od činjenice da su istog spola. I ona je iza sebe imala razvod, uspjelo joj je da se u konzervativnom taboru izbori protiv muških rivala i klanova. Ona kao i Merkelova ima nepogrešiv instinkt za vlast i moć. Kada je njen prethodnik Ivo Sanader u julu 2009. iznenadno podnio ostavku, Kosorova je izabrana za premijerku a preuzela je i vođstvo u HDZ-u. Pola godine kasnije ona je spriječila Sanadera, uvučenog u afere s korupcijom, da se vrati na vlast, izbacivši ga iz partije.

"I uopšte se Kosorova pokazala kao političarka, koja konsekventno provodi čišćenje u redovima HDZ-a. Mnogobrojne partijske kolege, osumnjičene za korupciju, morale su otići i to je 57-godišnjoj premijerki donijelo priznanje prije svega mlađih generacija Hrvata. I na spoljno-političkom planu, na kojem dominiraju nacionalistički orjentisani mačo-muškarci, Kosorova se pobrinula za nove tonove. Okončala je i granični spor sa Slovenijom i poboljšala saradnju sa Haškim tribunalom. U martu je sa slovenačkim premijerom okupila svoje kolege iz balkanskih zemalja na istorijsku konferenciju i podijelila im CD-romove sa hrvatskim prevodom evropskih zakona. Bila je to prijateljska gesta kolegama iz susjednih zemalja da što brže krenu putem učlanjenja u EU."

"Popularnost je Kosorova u međuvremenu izgubila, što je povezano sa ekonomskim krahom. Pod pritiskom učlanjenja u EU, Kosorova je morala provesti reformski program, koji je sadržavao otpuštanja u javnom sektoru, smanjenje pravne zaštite za zaposlene i dalju privatizaciju preduzeća, koje je subvencionirala država. Sve su to koraci, koji su naišli na veliki otpor u stanovništa i sindikatima. U martu je na hiljade Hrvata demonstriralo protiv premijerke. Stoga je okončanje pregovora o učlanjenju ne vrhunac njene karijere već uvod u najteži ispit. Krajem godine su parlamentarni izbori a potom i referendum o učlanjenju u EU, za koje spremnost na prihvatanje varira i koje čas manje, čas više od 50% stanovnika želi odnosno ne želi da podrži. Preživi li Kosorova političku oluju, pokazaće se da je ona prava umjetnica u političkom preživljavanju. A to bi bila još jedna podudarnost Jadranke Kosor sa Angelom Merkel", piše Financial Times Njemačke.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Zorica Ilić