Vlada u Prištini ohrabrila radikale
29. novembar 2008
U normalnim okolnostima incidenti prilikom otkrivanja obavještajaca bez licence se među prijateljskim državama riješe elegantno, diplomatskim putem i bez uzbuđivanja javnosti. Veći dio albanske javnosti na Kosovu je svjestan da Njemačkoj, zbog njenog vojnog i civilnog angažmana, duguje veliku zahvalnost i ona se smatra prijateljem. Naposlijetku, Njemačka je bile među državama koje su brzo priznale nezavisno Kosovo.
No, ovaj incident je pokazao da stečeno povjerenje brzo može biti i upitno. Najozbiljnija proba odnosa između međunarodne zajednice i Kosova, svakako, je i misija EULEX. S jedne strane, vlada i parlamentarci Kosova izražavaju dobrodošlicu EULEX-u, u nastojanjima da se stvori pravna i demokratska država. S druge strane, EULEX očito ne može ispuniti očekivanja kosovskih Albanaca.
Oni su se nadali da će EULEX osiguravati suverenost Kosova kao države. Ali, nakon glasanja u Vijeću sigurnosti UN, baš to ova evropska misija ne smije činiti. Misija EU mora biti neutralna i ne smije djelovati u sjevernom dijelu Kosova, naseljenom srpskim stanovništvom. Tamo, naime, mandat imaju Ujedinjene nacije. Praktično, tu kosovska vlada nema uticaja. Stoga, kosovski Albanci smatraju da je ovaj najnoviji angažman EULEX „cementiranje podjele njihove zemlje“.
Incident omeo istragu u pravcu istinskih počinitelja napada
Čitava gužva oko osumnjičenih Nijemaca, skrenula je pravac istrage oko izvršilaca napada na zgradu misije EU. Na razočarenje većine kosovskih Albanaca, radikalne grupacije su „dobile krila“, a one (radikalne snage) žele da se misije UN i EU smatraju predstavnicima kolonijalnog režima.
Upravo, kada je donešena sporna odluka Vijeća sigurnosti UN o rasporedu EULEXA, do sada nepoznata grupacija „Armija Republike Kosovo“ priznala je da je izvršila napad. Čudi, međutim, da je za to trebala dvije nedelje. Neovisno o tome, napad je samo pokazao neophodnost djelovanja pravne države. Upravo to treba donijeti EULEX.
Postoji li u Prištini interes za pravnu državu?
Drugo je pitanje, pak, da li moćnici na Kosovu imaju interesa za funkcionalnom državom. Organizovani kriminal, naime, treba slobodni prostor za šverc i trgovinu ljudima, pa čak i pojedinim tjelesnim organima.
A takav posao ne poznaje etničke i nacionalne podjele. Sjenku na trenutno rješenje bacaju paralelne strukture, pošto sjever Kosova kontroliše Beograd, što pojačava nesigurnost i stvara povoljnu klimu za organizovani kriminal.
No, kosovskoj vladi valja savjetovati da ne gubi nadu u svoju vjerodostojnost, te da iz tog razloga i prihvati šansu zvanu misija EU ili EULEX. Tome, svakako, pripada i konsekvento iznošenje u javnost svih poteza usmjerenih protiv radikalnih snaga na Kosovu.