Vodeći njemački menadžeri protiv Angele Merkel

Više od 40 vodećih njemačkih menadžera i druge poznate osobe iz javnog života u Njemačkoj, traže od kancelarke Merkel da odustane od namjera uvođenja poreza na energiju. Vodeći biznismeni Njemačke zalažu se i za produžetak rada u pogonima njemačkih nuklearki. U nekoliko njemačkih medija objavljen je "energetsko-politički apel" u obliku oglasa na cijeloj stranici dnevnih novina i tjednika.

Tako je u tjedniku "Handelsblatt" tiskan oglas koji među ostalim zahtjeva da se u energetsku politiku budućnosti mora uključiti i energija dobivena iz atomskih centrala. Prijevremeno isključenje postojećih nuklearki uništilo bi "kapital u milijardskim iznosima, a štetilo bi i okolišu, nacionalnom gospodarstvu i ljudima u Njemačkoj", navodi se u oglasu.

Osim planova njemačke vlade da uvede novi porez na nuklearnu energiju, potpisnici apela vrlo su kritični i oko "politike njemačke vlade, koja se oslanja na sanaciju proračuna iz prihoda od novih poreza na energiju, jer takav korak blokira potrebite investicije u budućnost“, stoji u navedenom oglasu. Kao primjer navodi se porez na energiju dobivenu iz nuklearnih elektrana i ekološki porez koji je također u porastu. Oglas nosi naslov "rabrost i realizam za njemačku energetsku budućnost"

Prominentni potpisnici

Potpisinici oglasa su među ostalim šef Deutsche Banke Josef Ackermann, direktor njemačkih željeznica Rüdiger Grube, šef kemijske kompanije BASF Jurgen Hambrecht, direktor E.ON-a Johannes Teyssen, ali i bivši socijaldemokratski ministri Otto Schilly i Wolfgang Clement te menadžer njemačke nogometne reprezentacije Oliver Bierhoff.

Oglas se pojavio u medijima u vrijeme kada se njemačka savezna vlada nalazi u završnoj fazi sveobuhvatnog energetskog koncepta i neposredno prije donošenja odluke o novom porezu na atomsku energiju te ukidanjem povlaštenih pozicija industrijske branše koje u proizvodnji intenzivno koriste energiju.

Važne odluke njemačke vlade u rujnu

Njemačka vlada do 1. rujna želi oko tih pitanja stvoriti jasne polazne pozicije, kako za porez na energiju tako i za plaćanja koja stižu od energetskih kompanija. Krajem rujna predstoji odluka o budućem tzv. "energetskom miksu" (dobivanju energije iz različitih izvora) kao i odluka o vremenskom trajanju pogona njemačkih nuklearki. Trenutno se vlada pridržava odluke od lipnja u kojoj je rečeno da se do daljnjeg ostaje pri nuklearnom porezu od kojeg bi od 2011. država trebala ostvariti godišnje prihode od 2,3 milijarde eura. To je i važna stavka vladinih mjera štednje.

Ako se vlada odluči protiv nuklearnog poreza, energetske kompanije bi zauzvrat polovicu svojih dodatnih prihoda za produženje pogona nuklearki doznačili državi. Merkel je spremna i za druge oblike poreza. "Ukoliko bi kancelarka odustala od poreza na energiju dobivenu iz atomskih centrala, to bi značilo da je pokleknula pred atomskom industrijom", upozoravaju iz organizacije Greenpeace.

Poziv na velike demonstracije u Berlinu

Savezno udruženje nuklearki i hidroelektrana podržava stajalište industrije o atomskom porezu. "Uvođenjem poreza, upitna je održivost manjih pogona, izjavila je Hildegared Müller, djelatnica gore navedenog udruženja. Mnoge organizacije za zaštitu okoliša, incijative građana, političke stranke i sindikati pozvali su 18. rujna na demonstracije u Berlinu. Već su naručena dva posebna vlaka i 30 autobusa, a Jochen Stay, glasnogovornik organizacije "ausgestrahlt" (u prijevodu, ozračeni) izjavio je kako će poduzeti sve kako bi se spriječilo ostvarivanje vladinih planova.

Autor: Die Welt/Alen Legović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić