1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Voker: Balkan od strateškog značaja za NATO

23. februar 2017

Zabrinuti smo zbog sve veće propagande i dezinformacija sa ruske strane. U NATO-u smo intenzivirali saradnju sa EU u cilju podrške zemljama Balkana, kaže Lori Voker u intervjuu za DW.

https://p.dw.com/p/2Y5He
Truppen von SFOR EUFOR in Sarajevo
Foto: picture-alliance/EPA/F. Demi

DW: Uticaj Rusije na Balkanu očigledno je sve veći. Kako na to reaguje NATO, imajući u vidu neizvjesnost zbog nove američke administracije?

Voker: Balkan vidimo kao jedan od regiona koji su od strateškog značaja za Alijansu, ali takođe veoma pazimo da zemlje u regionu mogu bez pritisaka da donose sopstvene odluke. Dakle, iz tog razloga smo zabrinuti zbog sve veće propagande i dezinformacija sa ruske strane. I ono što osjećamo da je važno sa stanovišta NATO je da se tome suprotstavimo činjenicama, kontinuirano i na miran način. Mi ne pokušavamo da se takmičimo sa Rusima u nekoj vrsti propagandne trke, ali se trudimo, pa neka činjenice govore same za sebe. Mi ćemo nastaviti da podržavamo zemlje regiona i njihovu sposobnost da donose sopstvene odluke, a takođe smo intenzivirali našu saradnju sa Evropskom unijom u pogledu podrške tim zemljama. Mislim takođe da moramo da budemo oprezni i pogledamo činjenice: ponekad se ruski uticaj u regionu preuveličava. Ako uzmete, na primer Srbiju i pogledate statističke podatke koji se odnose na rusku trgovinu sa Srbijom, vidite da taj udio čini oko 8 odsto od ukupne trgovine Rusije, dok udio EU iznosi više od 60 procenata. Te stvari moramo da imamo vidu.

Kakve konkretne mjere poduzimate u vezi sa ovim sve prisutnijim fenomenom?

To je sve veći fenomen, ali nije sasvim nov. Ono što mi radimo je da vodimo računa da s tim u vezi šaljemo koherentne i koordinirane strateške poruke i da budno pratimo šta se dešava u regionu. Takođe, mi se politički bavimo regionom: generalni sekretar NATO je nedavno bio u Bosni i takođe posjetio KFOR. Mi smo uvjereni da dajemo sve od sebe kako bi poslali jasnu poruku.

Pomenuli ste posjetu generalnog sekretara Bosni i Kosovu. Kako NATO vidi ove dvije zemlje u okviru svoje bezbjednosne strategije kako u cjelini tako i regionu?

Prije nego što odgovorim, želio bih da dam malo uopšteniju sliku o tome kako se NATO odnosi prema regionu. Saveznici su dosljedno isticali svoju posvećenost regionu. Prva stvar koju NATO radi je da podupire bezbjednost i stabilnost u regionu, naročito prisustvom KFOR-a na Kosovu. Ali mi takođe sarađujemo sa svim zemljama u regionu i pomažemo im da kroz partnerstvo i reforme, izgrade svoje kapacitete da se integrišu. Podržavamo članstvo u NATO za one zemlje koje to traže i pomažemo im na tom putu.

Imajući u vidu dvije zemlje koje ste pomenuli, kada pogledamo Bosnu, ona želi da postane članica NATO i ima jasne ciljeve s tim u vezi. Bosna je postala izvoznik sigurnosti i prisutna je već neko vrijeme u Avganistanu. Oružane snage BiH su dobar primjer za reforme.

Mi smo neutralni kada je riječ o statusu Kosova. Naš zadatak je da u skladu sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244 obezbijedimo sigurno i bezbjedno okruženje za sve zajednice koje tamo žive. Kfor je nakon kosovske policije i Euleksa treći činilac i mi pomažemo kosovskim bezbjednosnim snagama u izgradnji kapaciteta kako bi one efikasno mogle doprinijeti bezbednosti i stabilnosti na Kosovu.

Ali u posljednje vrijeme je porasla nestabilnost u Bosni i na Kosovu kao poslejdica različitih uticaja i provokacija. Kako reagujete u slučajevima, kao što su, na primjer, izgradnja zida u Mitrovici ili provokacije sa srpskim vozom?

Ono što je važno je da ljudi ostanu mirni i ublaže retoriku, jer je u interesu svih da sarađuju i u suštini, poruka koju NATO stalno šalje glasi: mi smo neutralni kada je riječ o statusu Kosova i podržavamo stabilnost svih zajednica na tom području. Zid se uklanja, a generalni sekretar NATO se u Davosu sastao sa premijerom Srbije kako bi razgovarao o incidentu sa vozom i izrazio našu zabrinutost u vezi sa tim. Potom je bio još jedan sastanak u okviru dijaloga Beograd-Priština koji NATO podržava. Dakle, u suštini naša poruka je da se gleda dugoročno, da se zadrži mir, da porast nacionalističke retorike nije nikome u interesu, iako se ovakve stvari dešavaju s vremena na vrijeme. Ali u suštini mi smo tu kako bi imali stabilizujuće i umirujuće dejstvo na ono što se dešava u regionu.

Politika Srbije bi jednostavno mogla ovako da se opiše: DA Evropskoj uniji i zapadnoj integraciji, ali NE integraciji i članstvu u NATO-u. Da li i Srbiju vidite kao budućeg kandidata za članstvo u NATO?

Bosnien und Herzegowina, Nato-Generalsekretär Jens Stoltenberg & Mladen Ivanic
Generalni sekretar NATO-a Stoltenberg sa predsjednikom Predsjedništva Mladenom Ivanićem u februaru 2017 u SarajevuFoto: DW/Z. Ljubas

Za nas se ne radi o članstvu već o partnerstvu, jer kao što sam rekao, mi poštujemo želje različitih zemalja. Srbija ne traži članstvo u NATO, mi ne pokušavamo da je podstaknemo u tom pravcu, mi smo više nego srećni da radimo sa Srbijom na bazi vojne neutralnosti o kojoj je odluku donio njen parlament, baš kao što to radimo sa mnogim drugim zemljama kao što su Austrija ili Finska, Švedska i Irska. Dakle, mi u stvari imamo dobre odnose sa Srbijom, kako u pogledu praktične saradnje, tako i politički dijalog, tako da pitanje članstva za nas nije tema.

A šta je sa Crnom Gorom. Ta zemlja je veoma blizu ulasku u NATO, ali je veliki broj njenih građana protiv članstva. Šta preduzimate kako bi osigurali podršku za NATO u toj zemlji?

Nisam uvjeren da je polovina stanovništva zaista protiv članstva u NATO, kao što ste Vi to rekli. Vlada, a takođe i više opozicionih partija podržavaju članstvo u NATO. Ali mi shvatamo da je to i dalje tema za javnu diskusiju u zemlji i da je bilo mnogo napora od strane vlasti i NVO da se ljudi uključe u tu diskusiju – mi smo bili dio toga.

Donald Tramp do sada nije uspio da pošalje jasne signale u pogledu budućeg proširenja NATO u Evropi. Da li mislite da će se politika proširenja nastaviti?

NATO ostaje posvećen politici otvorenih vrata. To je bila jedna od najuspješnijih politika Alijanse: od prvobitnih 12 članova prilikom osnivanja 1949. godine, porasli smo na 28 a uskoro će nas, nadam se biti i 29. Radujem se završetku svih formalnosti i dobrodošlici Crne Gore u Alijansu.

Nakon posljednjih sastanaka u Minhenu i Briselu stiče se utisak da strah u vezi sa budućnošću NATO polako nestaje i da postoji neki novi politički konsenzus u okviru NATO-a. Da li je to tačno?

Bilo je nekih jakih poruka o posvećenosti Sjedinjenih Država NATO-u, i to sa najvišeg nivoa. Generalni sekretar je takođe jasno dao do znanja da radi na pitanju finansiranja i ravnomjernije raspodjele troškova i mi u tome napredujemo.

U posljednje vrijeme je bilo mnogo govora o opasnosti od islamskog ekstremizma na Balkanu?

NATO se time bavi preko svojih osnovnih instrumenata o kojima sam već govorio: izgradnjom i jačanjem institucija . U tim oblastima sarađujemo sa svim zemljama u regionu, obučavamo i obezbjeđujemo sigurno skladištenje oružja i municije: tokom godina smo u regionu uništili na desetine hiljada komada  oružja i hiljade tona municije, kako bi bili sigurni da to oružje neće biti zloupotrijebljeno. Takođe podstičemo saradnju civilnih i vojnih vlasti u regionu. Dakle, mi intenzivno sarađujemo sa zemljama u regionu.

Lori Voker je službenik NATO-a,  zadužen za region Zapadnog Balkana u odjeljenju za političke poslove i bezbjednosnu politiku.

 

Intervju vodila: Adelheid Feilcke