Volfsburg: Grad automobila

Budućnost njemačkog naroda je u mobilnosti. To je bila ideja vodilja kada je 1. jula 1938. rajhskancelar Adolf Hitler položio kamen temeljac za fabriku automobila. Zamišljena je bila gigantska fabrika, tu kraj Falerslebena u Donjoj Saksoniji – a odmah kraj nje i grad za smještaj „srećnih“ radnika.

Ime grada je isprva bilo, vjerovali ili ne „Grad snage zbog radosti vozila kod Falerslebena“. Građen je po ugledu na Detroit. Volfsburg, tada skrećeno KdF, nastao je za samo 18 mjeseci; nacistička propaganda ga je nazvala „Olimpom rada“.

Planove za grad je izradio austrijski arhitekta Peter Koler, pod dirigentskom palicom Hitlerovog glavnog arhitekte Alberta Špera. Ideja je bila da se industrijska produkcija i domaćinski život radnika i njihovih porodica stope u nešto više – a sve u službi nacionalsocijalističke želje za (auto)mobilnošću.

Međutim, proizvodnju automobila ubrzo je zamijenila proizvodnja oružja – umjesto Nijemaca, u fabrikama su radili prinudni radnici i logoraši. Oni su 1944. činili dvije trećine „zaposlenih“ – to je dokumentovano u istorijskom arhivu smještenom u nekadašnjem bunkeru u Volfsburgu.

Nova era automobila

Opšte je poznato kako se završio san o Trećem rajhu. Međutim, san o proizvodnji automobila je nastavljen – a i grad je preživio. Britanci su ga preimenovali u Volfsburg i ponovo, umjesto oružja, proizvodili automobile. Prvo za sopstvene potrebe, ali ubrzo je sa proizvodnih traka počela da silazi čuvena Buba.

U poslijeratno vrijeme, funkcionalne zgrade su zamjenjivale naselja od baraka. Tek kasnije su u grad došle poznate arhitekte kao što je Finac Alvar Alto. On ne samo da je izgradio čuveni Dom kulture, nego i crkvu Svetog Duha i crkvu Svetog Stefana. Arhitekt Hans Šaroun kreirao je gradsko pozorište.

Pedesetih godina prošlog vijeka, Volfsburg je bio simbol njemačkog privrednog čuda. Bio je simbioza kapitala, rada i sve višeg standarda. U grad dolaze prvo gastarbajteri iz Italije, zatim iz Tunisa.

Pola stanovnika radi u fabrici

Čak i sada, kada atuoindustrija više nije ono što je nekada bila, život Volfsburga je tijesno vezan za fabriku automobila. Skoro polovina stanovnika je zaposlena u Folksvagenu, najvećoj fabrici automobila u Evropi, četvrtoj po veličini u svijetu.

A posljednjih par godina, od kako je automobilska industrija u krizi, grad pokušava da presiječe tu pupčanu vrpcu koja ga spaja sa fabrikom. Grad, ali i čitav region se obnavljaju, pretvaraju se u postindustrijski prostor za odmor i zabavu. Jedna od glavnih atrakcija je ipak park pod nazivom „Doživljaji u gradu automobila“. Simbioza Folksvagena i Volfsburga opstaje.

Autori: Hele Jepesen / Dijana Roščić

Odg. ur.: A. Slanjankić