Vraćeno samopoštovanje - Bugarska godinu dana u EU

Odnedavno na tramvajskim stanicama u bugarskom glavnom gradu Sofiji ponovo mogu vidjeti uredne table sa redom vožnje, a uz njih su postavljene i elektronske oglasne ploče koji navode koliko vremena treba do dolaska sljedećeg tramvaja. Istovremeno se broj automobila u posljednjih deset godina učetverostručio, pri čemu se ne radi o rabljenim vozilima, već o sve više novih kola koja voze cestama renoviranim novcem iz fondova EU. brojne promjene vidljive golim okom iznenadile su i Daniela Krafta, Nijemca koji je sa grupom medijskih predstavnika posjetio Rumunjsku i Bugarsku:

"Mi smo iz Rumunjske došli u Bugarsku i upravo ovdije u Sofiji smo vrlo ugodno iznenađeni. Prije toga smo bili u Bukureštu. Tamo je prometni kolaps, sve je vrlo hektično, totalni kaos. Kada smo došli u Sofiju imalo smo dojam da smo na odmoru u parku, sa puno zelenila i svježeg zraka. Tu je sve na svom mjestu, uređeno. Puno je toga napravljeno u zadnje vrijeme, sve je mnogo šarenije nego prije. Ja sam tu bio početkom devedesetih, to se sa ovim sadašnjim stanjem ne može usporediti. Toliko toga se promijenilo, nove kuće, puno je toga renovirano. Usprkost tome je mnogo starog, ono što je bilo dobro, sačuvano."

EU pospješuje provedbu reformi

Antoanetta Primatarova je kao zamjenica ministrice za evropska pitanja od samog početka, dakle od 1998 godine, pratila proces pristupanja Bugaske EU. Po njenom mišljenju strogi monitoring Evropske komisije vrlo pozitivno se odrazio na tranzicijske porocese u Bugarskoj:

"Najveći problemi Bugarske su u onim područjima na kojima ne postoje jasni i obavezujući propisi EU. Upravo zbog toga su ta područja zanemarena. Djelomice je postojala svijest o tome da su i tu reforme potrebne, ali tu je bilo puno teže postići dogovor što i kako treba raditi, i najradije se to onda nije radilo ništa."

Teško je bilo sporovesti i nužne reforme. Otpor je dolazio ne samo iz krugova bliskih organiziranom kriminalu, koji nisu imali nikakvog interesa da jača međunarodni utjecaj i da se formira sistem pravne države, već i od strane običnih ljudi, koji su bili toliko osiromašili, da ih je teško pogađao svaki pokušaj otklanjanja nerentabilnih i neefikasnih struktura.

S optimizmom u budućnost

Utoliko više začuđuje da je prema rezultatima istraživanja koje je proveo institut "Alpha Research" podrška građana EU i dalje više od 80 %. S jedne strane ljudi se nadaju da će privredna sanacija koja je izvršena uskoro i njima ići u korist. S druge strane postoji želja za većim stupnjem sigurnosti i zaštite od kriminala, zaštite građanskih prava i daljnje demokratizacije zemlje.

Vladimir Zarev, koji je puno pisao o posljedicama tranzicije u bugarskoj, u tom kontekstu posebno ističe po njegovom mišljenju najvažniji aspekt pristupanja Bugarske EU:

"Nema više onog ponižavajućeg osjećaja: biti Bugar. Mi smo ponovo pronašli našu samosvijest, vlastito samopouzdanje. Veliki problemi naše zemlje još uvijek doduše nisu riješeni, što je jedan od velikih grijehova naših političara, ali ljudi imaju osjećaj da se konačno nalaze tamo gdje im je mjesto, u Evropi".