1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vrata Evropske unije su otvorena

1. novembar 2011

Predsjednik Evropskog parlamenta, Jirži Buzek (Jerzy Buzek) će tokom svoje posjete Zapadnom Balkanu poručiti zemljama regiona da vrata EU ostaju otvorena. BiH može očekivati oštre kritike zbog političkog zastoja.

https://p.dw.com/p/1335E
Foto: DW

Predsjednik Evropskog parlamenta svoju trodnevnu posjetu Zapadnom Balkanu počinje u srijedu (2.11.) kada će u Zagrebu hrvatskim zvaničnicima lično čestitati na završetku pristupnih pregovora i pristupanju Hrvatske EU, predviđenom za sredinu 2013. To će prema Buzekovom mišljenju biti „istorijski čin“, kako za Hrvatsku, tako i za EU. Istovremeno se očekuje da predsjednik Evropskog parlamenta (EP) pozove Zagreb da nastavi sa političkim i ekonomskim reforma kao i da naglasi da će od same Hrvatske zavisti koliko će ta zemlja imati koristi od članstva u EU.

Jerzy Buzek
Jirži Buzek će najprije posjetiti HrvatskuFoto: AP

Normalizacija odnosa sa Kosovom

U nastavku svoje posjete Zapadnom Balkanu, Buzek će zemljama regiona prenijeti poruku da i poslije pristupanja Hrvatske EU vrata Unije ostaju otvorena. Očekuje se da će on svoje sagovornike u Beogradu i Sarajevu pozvati da se fokusiraju na budućnost, jer prema mišljenju predsjednika EP, prošlost trenutno previše utiče na retoriku na Zapadnom Balkanu. Predviđeno je da se u četvrtak, 3. novembra, Jirži Buzek sastane sa predsjednikom i premijerom Srbije Borisom Tadićem i Mirkom Cvetkovićem, kao i sa predsjednicom Narodne skupštine Srbije, Slavicom Djukić-Dejanović.

Predsjednik EP tom prilikom će se obrati i poslanicima srpskog Parlamenta. „U Beogradu će predsjednik Buzek  pohvaliti uspjeh Srbije koji se ogleda kroz dobijanje preporuke za status kandidata za članstvo u EU. Istovremeno, Buzek će pozvati na dalje reforme i napore u cilju započinjanja pristupnih pregovora. Takođe on će pozvati i na normalizaciju odnosa sa Kosovom“, izjavio je za Dojče Vele, Marcin Grajevski (Marcin Grajewski), član kabineta predsjednika Evropskog parlamenta. U Evropskom parlamentu naglašavaju da će predshednik Buzek uputiti preporuku vlastima u Srbiji da učine sve što mogu kako bi se smirile tenzije na sjeveru Kosova, kao i da će ponoviti stav Evropske komisije da priznanje Kosova nije uslov za pristupne pregovore Srbije sa EU.

Serbian President Boris Tadic pauses before speaking during a media conference at the EU Council building in Brussels, Monday, June 6, 2011. Serbia's president Boris Tadic said it's time the European Union did its part by boosting his nation's efforts to join the bloc, arguing the arrest of war crimes suspect Ratko Mladic proves it is serious about rejoining the international fold. (AP Photo/Virginia Mayo)
Predsjednik Srbije Boris Tadić očekuje podršku iz BriselaFoto: AP

Najteže poruke za Sarajevo

Pred posjetu predsjednika Evropskog parlamenta Zapadnom Balkanu, u Briselu se naglašava činjenica da se EP kroz svoje djelovanje i donijete rezolucije zalagao za proširenje, kao i da je svaku zemlju ocjenjivao prema njenim uspjesima na putu evrointegracija.

Symbolbild EU Bosnien und Herzigowina
Buzek će pozvati političare BiH da rade zajedno na putu ka EU

Zato se i očekuje da će upravo na posljednjoj stanici svog ovonedjeljnog boravka u regionu, u petak (4.11.) Jirži Buzek u Sarajevu iznijeti oštrije poruke: „U BiH očekujem da predsjednik Buzek izrazi svoje žaljenje zbog nemogućnosti napretka zemlje ka članstvu u EU. On će pozvati sve političke snage u zemlji da rade zajedno na putu ka EU, “ izjavio je Grajevski.  U EP naglašavanju da će u pitanju biti vrlo ozbiljne poruke upravo zbog situacije u BiH. Iz Buzekovog kabineta je poručeno da Evropa želi da vidi napredak BiH, ali i ocjenjeno da je zemlja u zastoju zbog unutrašnjih političkih svađa. Očekuje se da Buzek tokom sastanka sa članovima predsjedništva i predstavnicima Parlamenta BiH pozve na dogovor, da još jednom podrži rad visokog predstavnika u BiH i podsjeti na tri uslova za dalji napredak zemlje: reviziju Ustava i Zakona o cenzusu, i formiranje vlasti na državnom nivou.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić