Vrijeme je da Srbija zamoli za izvinjenje

Hašim Tači u intervjuu za Frankfurter Rundschau- Olline kaže da je priznavanje Kosova nezaustavljiv proces i da će na kraju Kosovo priznati sve zemlje svijeta. Na primjedbu novinara da se njegova tvrdnja, da će Kosovo od 192-e priznati više od 100 zemalja svijeta, nije ostvarila, Tači ističe da 54 države, koje su priznale Kosovo, raspolažu sa dvije trećine ekonomskog potencijala na svijetu. Premijer Kosova naglašava da su Kosovo priznale i 22 zemlje Evropske Unije a da Grčka, Rumunija i Slovačka u najmanju ruku priznaju kosovske pasoše. Kada su u pitanju islamske zemlje, on na opasku novinara da su Kosovo priznali samo Ujedinjeni Arapski Emirati, priznaje da nije zadovoljan, ali se ipak nada većoj podršci zemalja Islamske konferencije i ističe da obećanja, dobijena od ovih zemalja, i dalje važe.

Odnosi sa Beogradom i budućnost Mitrovice

Budućnost Mitrovice, smatra Tači u intervjuu za Frankfurter Rundschau -online izdanje odrediće budućnost Kosova, čiji je teritorijalni integritet nenarušiv. Tačno je, dodaje kosovski premijer, da se Beograd na terenu, ponaša negativno. Ali oni moraju shvatiti da za Srbiju nema evropske budućnosti, ukoliko stalno dovode u pitanje suverenitet druge zemlje. Tači dodaje da Beograd zastupa poziciju bivšeg Miloševićevog režima i da silom nastoji zadržati Kosovo. On dodaje da je Srbija na Kosovu počinila genocid i da je vrijeme da razmisli šta je uradila i da zamoli narod na Kosovu za izvinjenje. Na primjedbu novinara da je situacija prije takva da nepostizanje rješenja za Mitrovicu blokira put Kosova u Evropsku Uniju, Tači odgovara da se radi na rješenju i da je Eulex stacioniran i na sjeveru Kosova gdje bi se trebao aktivnije uključiti u izvršavanje mandata, a da će onda doći do obračuna sa onima, koji se bavi organizovanim kriminalom i krijumčarenjem.

U pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu

Kada je u pitanju afera sa njemačkim agentima BND-a u Prištini, kosovski premijer je naglasio da su se oni u pogrešno vrijeme zatekli na pogrešnom mjestu. Na opasku novinara da je magazin "Spiegel" pisao kako su tri agenta imala podatke o Tačijevoj osobnoj umiješanosti u organizovani kriminal, Tači je rekao da on, kao premijer Kosova, ne ulazi u špekulacije i nagađanja, ali i da takve optužbe nisu ništa novo i da su u opticaju već 15 godina. On je na kraju zaključio: "Naši odnosi sa Njemačkom su izvanredni. Berlin nije ni znao šta su njegovi ljudi tamo radili". Tači je u intervjuu za Frankfurter Rundschau Online istakao i da se u njegovoj zemlji raduju planovima, koje predsjednik Obama ima u pogledu Zapadnog Balkana.

Majka Tereza kao simbol integracije u Makedoniji?

"Neue Zuercher Zeitung" piše o kući sjećanja na majku Terezu koja je otvorena u Skoplju i naglašava pri tome kako je majka Tereza bila albanskog porijekla. "Kuća sjećanja ima više spratova i predstavlja mješavinu osmanlijske, indijske i postmoderne arhitekture, što mnogi kritičari nazivaju kičem. Na najgornjem spratu je kapela, koju je otvorio biskup Skopljanski. Pored altara nalaze se relikvije majke Tereze. Riječ je o jednoj kosti ruke", piše list i dodaje: "Majka Tereza bi, pored dobrog imidža, kojeg može donijeti Makedoniji, mogla odigrati ulogu kao simbol integracije u ovoj multietničkoj zemlji. Tim prije što, ističe Neue Zuercher Zeitung, njen lik i djelo kod svih etničkih grupa uživa veliki ugled. Odnos između pravoslavnih Makedonaca i Albanaca, uglavnom muslimana, je napet. Makedonci sumnjaju u lojalnost Albanaca dok se Albanci smatraju građanima drugog reda. Jedni kultiviraju sjećanja na Aleksandra Makedonskog, koji nema puno veze sa današnjom Makedonijom, drugi na srednjovjekovnog ratnika Skenderbega, koji se borio protiv Osmanlija. Ali, na majku Terezu, koja je bila katolkinja, pozvati se mogu svi.

Nisu rekli da je Albanka

Pa ipak, taj potencijal se ne koristi. Prilikom otvaranja spomen-kuće makedonski govornici su rekli da je ona bila dijete Skoplja, ali nisu preko jezika mogli prevaliti da je bila i Albanka. Jednom prilikom je rekla da je građanka Skoplja, ali da pripada cijelom svijetu. Raspolagala je, kako je rekao njen dugogodišnji pratilac i duhovni otac, Austrijanac Leo Maasburg sa šest različitih pasoša, koje je koristila po potrebi. Majci Terezi njeno porijeklo i nije bilo važno ali za Albance je bitno da u Makedoniji priznaju njeno porijeklo. Inači bi ona umjesto simbola ujedinjenja mogla postati simbol borbe kultura. Ova bojazan nije bez osnova. Kada je otvorena kapela majke Tereze za posjetioce, jedna je albanska zastupnica, stavila albansku zastavu na rame i požurila uz stepenice prema bogomolji," zaključuje Neue Zuercher Zeitung.