Vrijeme karnevala u završnoj fazi

"Još su u rimsko vrijeme na ovim prostorima su postojale dionizijske svečanosti u čast boga vina. Bile su to svečanosti svjetla koje su se slavile na kraju zimskoga razdoblja, a tek kroz kršćanstvo im je promijenjen značaj u današnji fašnik - razdoblje uoči posta.", objašnjava koelnski stručnjak za karnevale Wolfgang Oelsner dodajući kako je to bilo prošireno u cijelom germanskom kulturnom krugu, jer kako kaže, "valjalo je protjerati demone i zimu."

U Kelnu je moderna karnevalska povorka po prvi put ulicama prošla godine 1823. Sa junakom Karnevalom, današnjim princem, Plesačicom koja prati gradske vojnike, Seljakom i Djevicom, a također i sa čitavom vojskom gardista u otmjenim odorama s njihovim šarenim kolima.

“Vjerovali ili ne, tome je u mnogo čemu pridonio gospodin Gete svojom pjesmom “O kelnskom maskenbalu” iz 1825. godine. U toj su pjesmi stanovnici Kelna dobili potvrdu da je njihov običaj kultura, a ne samo jeftina zabava. To Geteovo djelo je bilo svojevrsni znak obrazovanoj gospodi u Ahenu, Koblencu, Bingenu, Dizeldorfu i u drugim mjestima da kažu da onda i oni mogu sudjelovati bez straha od gubitka ugleda.", pojašnjava stručnjak za karnevale Wolfgang Oelsner.

Pjesnik Gete time je jednom primitivnom običaju otvorio vrata u više društvene slojeve. Od tada su u povorci počeli sudjelovati i bogati građani Kelna, a u proteklih dvjestotinjak godina karneval je u ovom gradu postao jedan od najvažnijih društvenih događaja. Na toj manifestaciji sudjeluju skoro sve utjecajne osobe, a za odjeću i maske karnevalisti su spremni platiti i po nekoliko hiljada eura.

Karikiranje političkih događaja

I ove godine su bez uvreda karikirani politički događaji. U ovogodišnjem uličnom karnevalu, karikature Božijeg poslanika Muhameda, nisu bile tema. Ulicama su se od ranog jutra kretale povorke okićenih vozila na kojima se karikiraju aktualni politički i društveni događaji, a stvarnost se prikazuje s one smiješne, često apsurdne strane. Sa vozila se među kostimirane grupe ljudi na rubovima ulica bacaju hiljade kilograma slatkiša i buketići cvijeća. Za vrijeme karnevalskog ludovanja – posebno na takozvanim «Zitzunzima», kao i na uličnom karnevalu – dopušteno je gotovo sve, a najdraža meta šala i izrugivanja su dakako političari. No ove su godine neke teme ipak zabranjene.

Karneval bi prije svega trebao značiti dobru zabavu. Ulicama se kreću kostimirane povorke i okićena vozila, maškare pjevaju i plešu i pokušavaju se domoći slatkiša i cvijeća koje jednostavno «pljušti s vozila». Kad završi ulična povorka, većina maškara nastavlja slaviti u bezbrojnim kafićima koji su za te dane posebno ukrašeni. Dio karnevalske tradicije je i to da takozvani «Jecken» - slobodno prevedeno kao «karnevalske lude» u glavnim karnevalskim uporištima pozivaju političare na red i čitaju im bukvice. Stoga se na karnevalskim kolima često nalaze karikirane figure iz političkog života. Imajući u vidu proteste koje su izazvale karikature Božijeg poslanika Muhameda, ove su godine karnevalisti odlučili držati se podalje od te vruće političke teme i dogovorili su se da neće raditi nikakve aluzije na temu islama. No to ni u kom slučaju ne znači da će se karnevalske povorke zbog toga otkazati, kao što je to bio slučaj prije tri godine zbog rata u Iraku. Harald Schmitz, voditelj velike povorke «Rosenmontagzuga» u Dizeldorfu pojašnjava zbog čega su tu temu zaobišli:

«Vukli bi vraga za rep kada bismo se sada osvrtali na karikature – to bi zaista bilo loše i mnoge bi uvrijedilo. To je nešto čemu se ne možemo smijati – barem ja ne mogu. Mi nećemo dolijevati ulje na vatru. Tamo gdje ljudi ginu, meni to nije smiješno. Nitko se ne smije osjećati povrijeđenim. U Dizeldorfu je oko milijun ljudi koji prate povorku – i mi ih želimo nasmijati.»

Bez obzira što se u Dizeldorfu karnevalisti inače direktno obračunavaju sa svim mogućim aktualnim temama, ovaj puta je sukob zbog karikatura apsolutni tabu. I na kelnskom karnevalu papirnate figure na vozilima prikazuju aktualne političke događaje i na šaljiv način ukazuju na društvene nepravilnosti. U Kelnu je glavna tema nogomet, s obzirom da se ovogodišnje svjetsko nogometno prvenstvo održava u Njemačkoj. Dakako da se i u Kelnu karikiraju brojne političke teme, ali ne i sporne karikature, ističe Sigrid Krebs, članica predsjedništva Koelskog karnevala:

„Cilj kelnskog karnevala nije da se neko vrijeđa, posebno ako je riječ o religijskim osjećajima. Mi to ni u kom slučaju ne želimo – to nije filozofija našeg karnevala. Mi smo za to da se svi dobro zabavljamo. Na našim zamaskiranim kolima mi na ludi, karnevalistički način ukazujemo na nepravilnosti u društvu – i to je potpuno u redu. No naš cilj nije da bilo koga ponizimo ili uvrijedimo, posebno kad je riječ o religijskim osjećajima.»

Pravi smisao i cilj karnevala je nešto sasvim drugo, kažu karnevalisti. U Porajnju je tradicija da u to vrijeme vlada opušteno raspoloženje i veselje uoči početka uskršnjeg posta. Osim toga, radi se i o tome da se uoči početka proljeća protjeruju zli duhovi – što je posebno uobičajeno na jugoistoku Njemačke. To su tradicije koje prožimaju karnevalsko slavlje već stoljećima. Taj spektakl još i danas mami stotine hiljada ljudi na ulice. Ove godine je na ulicama Duesseldorfa karneval slavilo oko milion ljudi. U karnevalskim uporištima «Rosenmontagzug» doživljava se kao vrhunac uličnog karnevala, a vozila se ukrašavaju i opremaju do posljednjeg trenutka, jer svi žele reagirati na aktulane teme. No to je velik posao, objašnjava Harald Šmic:

«Tu ima ljudi koji svakog dana u našim prostorijama rade od jutra do mraka, a umjetnici su ionako stalno tu. Za izradu jednog takvog vozila treba raditi oko dva mjeseca. Čovjek koji se tim poslom bavi treba i sam biti malo «lud» .

I Harald Šmic je ove godine defilirao Dizeldorfom na jednom vozilu koje ima političku poruku: na njegovom vozilu sjede Indijanci i puše lulu mira. On jasno kaže što ta scena znači i kome je ta poruka upućena:

«Oni koji na svijetu rade loše stvari slobodno se mogu osjećati uvrijeđenima. Treba samo pogledati što je sve napravio Buš. Bili bi blesavi kada ga ne bismo uzeli na nišan.»

Princ, seljak i djevojka

Princ,seljak i djevojka su tri ključne i ujedno istorijske figure kelnskog karnevala. San svakog stanovnika Kelna je da jedanput u životu bude u ulozi, princa, seljaka ili djevojke koju tradicionalno u Kelnu predstavlja-muškaraca. Ovaj trio, svakako mora računati i sa određenim izdacima. Oni za vrijeme karnevala izdvoje ravno 300.000 eura. Ovogodišnji «Princ Josef VII» je u, tzv. običnom životu predstavnik jednog preduzeća za proizvodnju pića. Imenovanje ovog trojca se obavi početkom januara i od tada nastupaju obaveze. Hanz-Josef Breuer je ove godine u liku «Djevojke»

«Od tada mi svakodnevno nastupamo u različitim dvoranama u Kelnu. To je jednostavno samo jedan san. To je fantastično».

Da bi ovaj san doživjeli, trio mora ruku gurnuti duboko u džepove. Skoro dva mjeseca žive u hotelu, imaju jedan tim koji se mora brinuti za dobro raspoloženje ne samo uz pomoć piva koje je u tim prilikama besplatno.Obaveza ovog trija je da na ručak pozove 200 tzv. najvažniji građana Kelna. Sve to košta 300.000 eura. Skupa ali isplativa zabava,kaže ovogodišnji «Princ».

«U prvom planu moraš biti svjestan da si u mogućnosti oživotvoriti tri figure, Princa, Seljaka i Djevojku.To je nešto posebno i to ti mora biti vrijedno».

Ovaj trio ne ide samo od fešte do fešte. Preko polovine od 400 nastupa ima socijalnu pozadinu. Radi se o nastupima u staračkim domovima i bolnicama. Ovogodišnjeg seljaka predstavlja Rudiger Hoffgen. Njega se najviše dojmila posjeta bolnici u kojoj su smještena djeca oboljela od raka.

« Čovjek tamo ide sa pomiješanim osjećajima, a vraća se veoma radostan zato što je primjetno da se kod te djece bar negdje može stvoriti malo nade i veselja. Ljepše je vidjeti sjaj u očima te djece nego kada se umaršira u neku veliku dvoranu».

Isti dan, trio je posjetio i školu za djecu invalide. «Djevojka» Josi:

«Djeca su nas prvo malo proučavala, zatim crtala, jednostavno je bilo super. Gledaš u oči te djece, ona gledaju tebe, kao da si jedna poznata ličnost, jedna zvijezda. To je zabluda, to je nevjerovatno, to je sasvim šašavo».

Građani Kelna vole ovaj trio. Za jedno veoma kratko vrijeme, o ovom triju se u Kelnu više govori nego o gradonačelniku, saveznom kancelaru ili njemačkom predsjedniku. Zato je Princ razvio svoju startegiju

«Gdje god ulaziš, čuješ sa strana: smijem li vas dodirnuti, smijem li vas dodirnuti? Ali znam da se to ne odnosi na mene kao osobu, nego kao heroja karnevala koji je oživotvoren. Ali ja tu ulogu za karnevaliste, za naš grad i stanovništvo igram veoma rado».

U srijedu, koja se još zove «Pepelnica» sve je prošlo. Ove tri osobe postaju obična civilna lica. Dok sve ne bude gotovo, ovaj trio će 400 puta izgovoriti svoju izreku koja u slobodnom prevodu znači: «Sa vama rado kažemo da je sve što radimo samo za Keln» ili sa kelnskim akcentom:

Karneval i privreda

Vrijeme karnevala je i vrijeme kada privredna branša zadovoljno trlja ruke. Prije svega je potrebno kupiti kostime. Prema riječima Franka Šredera šefa najveće prodavnice kostima u Njemačkoj, posao ide dobro. Dnevno kroz ovu prodavnicu prođe i do 10.000 kupaca. Velika trka za kostimima je ove godine bila za onim na temu-fudbal.

Od karnevala profitiraju i ugostiteljstvo ali i proizvođači pića i slatkiša. Potrebno je proizvesti na tone slatkića koji će biti podijeljeni za vrijeme karnevalskih povorki. Turistička branša takođe vidi korist od karnevala, baš kao i gradski saobraćaj i teksi službe. Volker Wagner je predsjednik saveza njemačkih karnevala.

« Iz podataka koje dobijamo iz pojedinih objekata iz Kelna i Majnca, polazimo od toga da je godišnji prihod širom Njemačke između 4 i 5 milijardi eura. Samo u Kelnu je dobit oko 350 miliona.Pored tofa,tu je i 3.000 novih radnih mjesta.Pomislite na karnevalske ordene koje proizvodi metalna industrija. U Njemačkoj možda postoji 30 preduzeća koja tokom cijele godine proizvode karnevalske ordene. Zatim, radna mjesta u ugostiteljstvu. Naravno da to nisu radna mjesta koja su sigurna tokom cijele godine.

Međutim, ima i onih koji za vrijeme karnevla ne bilježe željenu dobit, za šta su dobrim dijelom i sami krivi. Naprimjer, dvorane za održavanje svečanosti. Sve je više onih koji slavlja i slične spektakle prate putem televizije. Razlog tome su, pored ostalog, visoke cijene pića. Tako, recimo za vrijeme jedne karnevalske svečanosti flašu kisele vode plaćate oko 10 eura. Karnevalska udruženja i ugostiteljska branša, o tome polagano trebaju početi razmišljati, jer i najveseliji karnevalista se ne može veseliti ako oko sebe nema osobe istog raspoloženja.