Pomjeranje granica na Balkanu

„Granice na zapadnom Balkanu nakon jugoslovenskog rata su stvaranjem evropskih perspektiva za zemlje značajno stabilizovane. Međutim, sada ponovo dolazi do pomjeranja“, piše „Neue Zürcher Zeitung“ u tekstu pod nazivom „Vruće glave – hladne diplomate“. Autor teksta, Andreas Ernst, na početku tekst piše da su granice na postojugoslovenskom prostoru kroz izbjegličku krizu ponovo našle u centru pažnje. „Inače, te granice se i sada pomjeraju“, piše Ernst i podsjeća da su na konferenciji o Zapadnom Balkanu u Beču BiH i Crna Gora u sjenci međunarodne pažnje potpisale sporazum o razgraničenju.

Ernst u pomenutom tekstu ukazuje i na spor oko Pirana koji decenijama vode Hrvatska i Slovenija i čije rješenje još nije na vidiku. „Spor između Hrvatske i Slovenije je jedan od velikog broja graničnih sporova na Zapadnom Balkanu koji je nakon jugoslovenskog rata stabilizovan evropskom integracionom politikom. Njegovo ponovno buđenje nije dobar znak. Pred EU sada stoji novi izazov“.

U tekstu se također podsjeća na spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u čiji se grad Dubrovnik sa sjeverozapada može doći samo preko teritorije BiH. „Hrvatska odavno planira izgradnju `Pelješkog mosta`, ali joj nedostaje novac za njegovu izgradnju. U Sarajevu vjeruju da će Brisel, čija je pomoć neophodna za izgradnju mosta, imati u vidu i interese BiH. EU je pri tome u dilemi između interesa njene članice, Hrvatske, i njenog faktičkog protektorata, BiH“.

„EU je u velikoj mjeri uključena i u spor na Kosovu, pri čemu je sporno da li se uopšte radi o graničnom sporu. Iz srbijanske perspektive je jednostrano proglašenje nezavisnosti njegove bivše provincije pokušaj ilegalnog pomjeranja granica. Kosovo tvrdio da je posjedovalo teritoriju kao član federalne strukture Jugoslavije i da ima pravo na secesiju. Posrednički uspjesi EU na Zapadnom Balkanu su veoma nejednaki. Najveći uticaj Brisela je tamo gdje se zemlja kandidat nalazi pred članstvom u EU ili želi započeti pristupne pregovore“.

Ernst na kraju tekst piše kako izgleda da evropske integracije sada imaju veću alternativu nego prije nekoliko godina. „Ovakav razvoj događaja nije bez posljedica. S jedne strane su demokratija i vladavina prava na zapadnom Balkanu slabi, a sve veće su i autoritarne tendencije. S druge strane su Rusija i Turska ozbiljni konkurenti jer koriste nepovjerenje u EU. Ipak, EU ostaje najvažniji akter na Zapadnom Balkanu koji kooridiniranom i pametnom politikom može dati veliki doprinos njegovom stabilnom razvoju“.

Besplatan internet za izbjeglice

„Ruksak pun interneta“, naslov je kraćeg teksta u listu „Die Tageszeitung“ u kojem se navodi dobro djelo jedne grupe mladića iz Osjeka koji na svoj način pomažu izbjeglicama. „Ovih dana kroz hrvatsku prolazi više desetina hiljada ljudi. Većina u zemlji ne ostaje ni 48 sati, jer put nastavljaju prema Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. Kada na svom putu žele kontaktirati porodice i rodbinu onda su ovisni o internetu. `Otvorena mreža` je naziv grupe mladih ljudi koji ovih dana s ruksacima na leđima prolaze kroz mase ljudi u Tovarniku i Belom Manastiru. Na rukascima piše da je interent besplatan i da se može koristiti u krugu od 60 metara. Osnivač projekta Valent Turković kaže da mnoge izbjeglice danima nisu ništa čuli o svojim porodicama. Zbog toga je `Otvorena mreža` veliki uspjeh. Turković kaže da su uglavnom okruženi velikim brojem ljudi tako da s njima uopšte ne mogu razgovarati. Ideja i tehnika su razvijeni u Sloveniji, mogućoj sljedećoj stanici na putu izbjeglica prema Zapadnoj Evropi“.

Od izbjeglice do nogometne zvijezde

„Moj čitav život je borba“, prenosi „Rhenische Post“, riječi bosanskohercegovačkog reprezentativca i igrača Herthae iz Berlina, Vedada Ibiševića. „Slike na kojim se vide očajne i iscrpljene izbjeglice skoro nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, pa ni Vedada Ibiševića“, piše „Rhenische Post“ i podsjeća da ovaj nogometaš najbolje može shvatiti kako se ljudi osjećaju daleko od svojih domovina i pred kakvim se strahovima i brigama nalaze. „Naime, novi igrač Herthe je i sam kao dijete pobjegao od građanskog rata u Bosni. `Kada smo napuštali Bosnu u strahu od bombardiranja, živjeli smo u velikoj dvorani s ostalim izbjeglicama`. Kako bi nakratko skrenuo pažnju s rata, Ibišević je igrao nogomet. `U poderanim cipelama smo igrali čak i po snijegu. Tako smo često potiskivali strah`“.

„Rheinische Post“ dalje piše o Ibiševićemo izbjegličkom životu i počecima nogometne karijere, ali i prenosi njegove riječi `Kroz rat sam postao čvršći i jači . Ali, moj cijeli život je borba`. U tekstu se dalje navodi da su Edin Džeko, Luka Modrić ili Christina Benteke također bili izbjeglička djeca koja su kasnije postala nogometne zvijezde. „Ibiševićeva karijera još nije prošla. Dolaksom u Berlin Ibišević se želi vratiti starim danima kada je predstavljao opasnost za protivničke golove“, piše pored ostalog u listu „Rhenische Post“.