200409 Tschechien Aufarbeitung

Decenijama je za građane bivše socijalističke Čehoslovačke bila dužnost da posjete mauzolej u Pragu u kome je čuvano tijelo prvog komunističkog predsjednika Klemensa Gotvalda. Devedesetih godina prošlog vijeka taj mauzolej bio je na putu da propadne. Postao je simbol čeških problema u suočavanju sa sopstvenom prošlošću. Od ove jeseni, kada renoviranje mauzoleja bude završeno, to bi se trebalo promijeni.

Novi institut - veliki uspjeh odlazećeg premijera

Gotvaldov mauzolej neće postati „Muzej totalitarizma“, kao što su to mnogi Česi priželjkivali, ali će tu biti novoosnovani „Institut za proučavanje totalitarnih režima“. Komunistička partija tome se protivila, ali odlazeći premijer Mirek Topolanek ponosan je što su prevagnuli stavovi njegove konzervativne stranke ODS: „Ako bih morao da izdvojim pet uspjeha moje vlade, onda bi jedan svakako bilo osnivanje ’Instituta za proučavanje totalitarnih režima.“

Politički zatvorenici i dalje za sve krive komuniste

Topolanek će tokom izborne kampanje zahtjevati od socijaldemokrata da se distanciraju od komunista i sa njima raskinu koaliciju. Odlazeći premijer traži podršku Udruženja političkih zatvorenika i boraca protiv komunističkog režima kao što je to na primjer „Braća Mašin“. Tom udruženju pripada i Milan Paumer. On je ubjeđen da komunisti i dalje koče Češku u suočavanju sa prošlošću. „Sigurno je da oni imaju veliki uticaj na sve.“ Komunistička partija je treća po snazi parlamentarna stranka u Češkoj.

Kontroverze oko komunista

Ipak, u Evropskoj ljevici češki komunisti nemaju status posmatrača jer se nisu distancirali od staljinizma. Evropski poslanik i bivši predsjednik komiteta Komunističke partije Češke za teorijsko-analitička pitanja Miloslav Ransdorf kaže da je riječ u pitanju greška: „Mi smo se oštro distancirali od političke prakse u prošlosti, ali sigurno je da naši ciljevi, posebno sada u vrijeme ekonomske krize, ostaju isti.“ Ransdorf sa velikom skepsom gleda na rad „Instituta za proučavanje totalitarnih režima“ i kaže: „Ti „istoričari državne bezbjednosti“, ne daju nikakav realan doprinos analizi prošlosti.“

Proučen samo dio prošlosti?

Češka je bila pionir u donošenju zakona o otvaranju dosijea službi bezbjednosti. Pristup dokumentima omogućen je svima. Čak i obični građani mogu se informisati o drugim osobama. To je za posljedicu imalo pravu poplavu tužbi. Sa druge strane, napravljen je mali pomak u proučavanju otpora režimu, ukazuje istoričar Prokop Tomek. „Mi smo i dalje na početku. Raspolažemo mnogim podacima i činjenicama vezanim za otpor, ali ne znamo sve. Mislim da smo proučili samo jednu trećinu toga.“ - Do 1960. godine u Čehoslovačkoj je ubijeno skoro 250 ljudi. Još nekoliko hiljada ljudi je umrlo. Njihovi pomagači i članovi porodica bili su hapšeni, ostajali su bez posla i kuće ili su čak ubijani.

Autori: Gervald Herter/Ivan Đerković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić