Zašto BiH nije dobila bezvizni režim?

Početak izdavanja biometrijskih pasoša u BiH planiran je za 1. januar 2010. godine i vjerovatno će tada, ili krajem ove godine, Evropska unija ponovo razmatrati mogućnost liberalizacije viznog režima za ovu zemlju. Ministarstvo civilnih poslova BiH provelo je tendersku proceduru za nabavku biometrijskih pasoških knjižica, pa je u februaru ove godine sa Bundesdruckerei-om iz Njemačke (Njemačka savezna ustanova za štampanje dokumenata) potpisan ugovor o nabavci tih knjižica.

Biometrijski pasoš, za razliku od sadašnjih putnih isprava, ima čip sa osnovnim podacima o vlasniku, te otisak prsta ili snimku šarenice oka. Čip je zaštićen što onemogućava falsificiranje dokumenata. "To su karakteristike putnih isprava na kojima insistira Evropska unija", kaže za Deutsche Welle ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović.

"Evropa se boji ilegalnih imigracija, boji se organiziranog kriminala i terorizma i najvažnija stvar u cijeloj toj priči jeste da se kroz sigurne dokumente koje jedna država izdaje može vršiti odgovarajući stepen provjera i kontrola", ističe Sadović.

Borba sa kriminalom u matičnim uredima

Početku testne faze za izdavanje biometrijskih dokumenata prethodili su slučajevi zloupotrebe CIPS-ove baze podataka. SIPA (Agencija za istrage i zaštitu) je nedavno otkrila da značajan broj kriminalaca iz bh okruženja imaju dokumente ove zemlje dobijene na osnovu krađe identiteta. Kriminalci su, kaže ministar Sadović, "na osnovu lažnih ili posuđenih rodnih listova i uvjerenja o državljanstvu, a uz podršku određenih uposlenika u nadležnim institucijama, pristupali procesu dobijanja lične karte a potom i pasoša".

"Slaba tačka u sistemu su bili matični uredi. Mi smo, u Vijeću ministara, htjeli da elektronskim putem povežemo sve matične urede u BiH, da osiguramo jedan sistem izdavanja uvjerenja koji će biti apsolutno siguran i kontroliran", pojašnjava ministar Sadović.

Taj je proces predugo trajao, a razloge tome treba tražiti u složenoj strukturi bh. sistema vlasti i neadekvatnoj koordinaciji između raznih bh policija. Kada su konačno stečeni uslovi za testnu fazu izdavanja biometrijskih pasoša, ispostavilo se da sistem ne funkcionira kako se očekivalo. Odgovorni odbijaju saopćiti da li do zastoja pri izdavanju dokumenata dolazi zbog tehničkih problema ili nestručnog rukovanja. Kakve god prirode bili, uzroci zastoja su građanima prouzrokovali brojne probleme.

Sistem pet minuta radi, dva sata ne radi

"Najveći problem, pored sve ove gužve, je taj novi sistem na kojem oni rade, jer sistem radi pet minuta pa onda ne radi sat ili dva", kaže građanka Sarajeva. Druga građanka već treći dan dolazi sa djecom koja bez pasoša ne mogu preći granicu. "Evo vidite, čekamo već cijeli dan, a još ništa. Ne znamo da li ćemo uopće danas završiti, a najvjerovatnije i nećemo", dodaje.

Činjenica je da odgovornost za kašnjenje u ispunjavanju tehničkih uslova iz Mape puta snose bh političari. Oni odgovornost prebacuju na kolege iz drugih političkih partija ili entiteta. Milorad Živković iz SNSD-a odgovornim smatra ministra Sadovića. "Mi smo u zadnje dvije godine ukazivali da većina zakona stoje u njegovom ministarstvu i da on ne nalazi ni dovoljno vremena ni samoinicijative da se dogovora sa ostalima oko tih zakona", kaže Živković.

Sadović, međutim, tvrdi da se upravo u Parlamentu, zbog protivljenja poslanika iz SNSD-a, više od godine dana odugovlačilo sa usvajanjem ključnih zakona. Martin Raguž iz HDZ-a 1990 podsjeća da se prema glasanju za ili protiv zakona iz Mape puta moglo vidjeti koji su zastupnici opstruirali proces liberalizacije viznog režima za bh. građane. "I vidimo da sve stranke koje su zaklinjale u evropski put BiH nisu uvijek to potvrđivale kada je istinski trebalo dokazati da su za taj put i kad su trebali usvajati zakone", ističe Raguž.

Nikola Špirić: "Odluka Brisela nije dobra ni za globalni projekat ni za BiH"

Ko god bio odgovoran, na evropskom spisku država koje su ispunile uslove iz Mape Puta za sada nema mjesta za BiH. Prema riječima predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića to "nije dobro ni za globalni projekat ni za BiH".

"Ukoliko se desi da bosanski Hrvati putuju sa hrvatskim pasošima po Evropi, a bosanski Srbi sa srbijanskim onda bi to mogla biti poruka da su dvije susjedne zemlje usisale suvereno pravo jednoj zemlji i onda bi se mogli čuti glasovi u BiH da je to Brisel uradio iz ovih ili onih razloga. Ja ne želim da vjerujem u to, želim da radimo i da to sustignemo", rekao je Špirić za Deutsche Welle.

Neki bh političari smatraju da je zbog moguće "getoizacije Bošnjaka" Evropska komisija trebala "progledati kroz prste Bosni i Hercegovini". Podsjećaju da je ovo neuspjeh i Brisela s obzirom na dugogodišnji, a u zadnje vrijeme i "pojačani angažman" Evropske unije u BiH.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Jasmina Rose