1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto je otišao Milo Đukanović?

22. decembar 2010

Hrvatska javnost se još pita koji su stvarni razlozi povlačenja Ive Sanadera iz politike. A dok se ne sazna odgovor na to pitanje, povlače se paralele između njegovog i odlaska crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

https://p.dw.com/p/zoHC
Milo ĐukanovićFoto: picture-alliance/ dpa
Ivo Sanader und Milo Djukanovic
Ivo Sanader i Milo ĐukanovićFoto: Canka

Povlačenje iz politike kako bi došli neki drugi i preuzeli svoju dionicu vođenja Hrvatske, kako je to objasnio Ivo Sanader ili odlazak jer je sit politike, kako je izjavio Milo Đukanović te žestoke kritike na račun kosovskog premijera Hashima Tachija (Tači) zbog umiješanosti u šverc oružjem, drogom i ljudskim organima, kako se tvrdi u europskim institucijama, za jedan su dio analitičara u Hrvatskoj jasan znak da je Unija odlučila uvesti reda u regiji. Nagađanjima kako je upravo EU tražila Đukanovićevu ostavku u zamjenu za kandidatski status Crne Gore sklon je i britanski The Economist.

Maknut ću se s mjesta premijera

Za razliku od takvih stajališta, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić smatra da odlazak i kritike čak trojice premijera u regiji nisu bile tako izravne, odnosno nediplomatske. „Europska unija može biti rezerviranija, no svakako ne može izvršiti takav pritisak. Ali, sam nacionalni političar, u ovom slučaju Milo Đukanović, može procijeniti situaciju tako da zaključak bude maknut ću se s mjesta premijera“, kazala je za Deutsche Welle Vesna Pusić. Ona smatra kako je Đukanović sam procijenio da će odstupanjem s premijerske dužnosti olakšati put Crnoj Gori u euro-integracije.

Premijerka Jadranka Kosor nije željela uspoređivati odlazak Sanadera i Đukanovića. „Ni na koji način ne bih ništa uspoređivala, svaka zemlja ima svoj put, pa naravno i put bivših premijera i svega onoga što se uz određene osobe veže“, izjavila je Kosor.

U hrvatskim se medijima ističe kako se sada već bivši crnogorski premijer nije odrekao i mjesta šefa svoje stranke, valjda poučen svim onim što se događalo Ivi Sanaderu.

Verhaftung des früheren kroatischen Ministerpräsidenten Ivo Sanader
Austrijska policija privodi SanaderaFoto: AP

Moraju se razumjeti pravila igre

I političari i analitičari u Hrvatskoj s kojima smo razgovarali nisu skloni nagađanjima o povlačenjima i kritikama na račun trojice premijera. No, znakovitim drže da „arhiviran spis o švercu cigareta iz Crne Gore u Italiju“, odnosno da istraga, kojom je prije osam godina povezivan Đukanović s cijelom aferom, zaključena bez dizanja optužnice protiv njega. Sanader se nalazi pred nizom optužnica, dok nakon izvještaja o Hašimu Tachiju i nevladine udruge iz svijeta, npr. Human Rights Watch traže da se rasvijetle teške sumnje protiv kosovskog premijera.

Profesor Damir Grubiša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti podsjeća kako Europska unija možda ne može izvršiti takav pritisak, ali može staviti do znanja kako ne želi „sjedati za stol“ s onima koji ne razumiju pravila igre u Uniji. A iako ona nisu uvijek ista za stare i nove članice, naglašava Grubiša, svima se jasno stavljaju do znanja – od Berlusconija (Berluskoni) do premijera s jugoistoka Europe.

Ivo Pukanic ermordet
Ivo PukanićFoto: AP

Pukanićevo ubistvo i crnogorski šverc cigareta

Urednici i novinari tjednika Nacional, koji smatraju kako je njihov bivši vlasnik i urednik Ivo Pukanić ubijen jer je otvorio temu o crnogorskom švercu cigareta, skloni su Đukanovićevo povlačenje tumačiti kao posljedicu toga čina.

Sva pitanja o tome koji su stvarni razlozi za povlačenje Sanadera i Đukanovića, kao i, upravo sada, otvaranje Tachijevih afera, o kojima se godinama pričalo, tako ostaju u sferi nagađanja. Osobito zato jer građani nisu zadovoljni objašnjenjima onih koji su se povukli. A, ističe profesor Grubiša, njihovo objašnjavanje pritiscima iz Europske unije, pokazatelj je da Unija, usprkos kritikama što se znaju redati na njezin račun, i dalje za građane regije ima pozitivan značaj kao netko tko će pokazati smjer kojima se trebaju razvijati demokracije u tim državama.

Autorka: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: Svetozar Savić