Zašto je važna konferencija o sigurnosti?

Organizator minhenske konferencije o sigurnosti Wolfgang Ischinger je kako kaže, mnogima morao otkazati učešće, jer sala u kojoj se održava ovaj skup može primiti maksimalno 350 gostiju. Diskutovalo se tri dana ali se nije ništa konkretno zaključilo. To upravo ovoj konferenciji i daje posebnu čar kaže Ischinger: „Ono što je lijepo na ovoj konferenciji je da vrijeme možemo iskoristiti da nađemo rješenja i damo prave impulse, a da ne moramo donositi zaključke. To u Minhenu nije neophodno. Možemo o raznim pitanjima diskutovati i do tri sata ujutro.“

Spontani susreti "huškača rata"

Tako se u prostorijama luksuznog hotela Bayerischer Hof u Minhenu mogu vidjeti generalni sekretar Ujedinjenih nacija i američka ministrica vanjskih poslova kako zajedno piju kafu ili kako iranski i švedski šefovi diplomatija vode žustru diskusiju. Poseban čar konferencije su spontani susreti političara iz cijelog svijeta, koje kritičari i demonstranti nazivaju huškačima rata.

Dugoročna tema su svakako transatlanski odnosi i odnosi između NATO-a i Rusije. Afganistan igra također veliku ulogu. I ove godine je na konferenciji kao gost bio afganistanski predsjednik Hamid Karzai koji je prošle godine u Minhenu odbacio optužbe da je na čelu jedne 'narko-države'. Ove godine se razgovaralo o tome kada će se trupe NATO-a početi povlačiti iz Afganistana. Državni sekretar u njemačkom Ministarstvu odbrane Christian Schmidt o tome kaže: „Nadam se da će se i na minhenskoj konferenciji uskoro razgovarati o stanju u Afganistanu nakon povlačenja međunarodnih trupa.“

To bi svakako bilo u interesu velike američke delegacije koju je ove godine predvodila šefica diplomatije Hillary Clinton. Za rusku delegaciju ove godine bitna tema bila je protivraketna odbrana. Ruski ambasador u Berlinu Vladimir Grinin je rekao kako njegova zemlja ni u kom slučaju ne želi da SAD i Sjevernoatlantski Savez djeluju sami.

"Jasna saradnja u interesu svih"

Novi Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije u subotu je zvanično stupio na snagu pošto su američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton i njen ruski kolega Sergej Lavrov, formalno razmjenili ratifikovana dokumenta na ceremoniji u Minhenu. Clintonova je sporazum kojim se ograničava broj nuklearnih bojevih glava koje dvije zemlje mogu da čuvaju u svojim arsenalima, nazvala "vrstom jasne saradnje koja je u interesu svih". Prema novom sporazumu, Rusija i SAD neće smjeti da imaju više od 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava, što je smanjenje od 30 odsto u odnosu na ograničenja postavljena 2002. godine.

Autorice: Nina Werkhäuser / Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Marina Martinović