080410 D Rösler Landärzte

Njemačka je među zemljama koji imaju najviše ljekara, ali svi bi u gradove, dok je u selima sve više praznih ordinacija. Ministar zdravlja Filip Resler, i sam ljekar, pokušava to promijeniti: „Na kraju ljudi će o zdravstvenoj politici suditi samo na osnovu toga koliko im je daleko ljekar i koliko dugo moraju da čekaju na pregled“.

Zato Resler smatra da bi prednost prilikom upisa na studije trebalo da imaju oni koji su spremni da se obavežu da će neko vrijeme raditi u seoskim područjima. Resleru, koji je bio ljekar u vojsci, bliska je i ideja o kvotama. Naime za Bundesver je rezervisano dva odsto mjesta na medicinskim fakultetima, slično bi moglo da se učini i kada je o budućim seoskim ljekarima riječ.

Studiranje i za slabije učenike

Kako bi se mjesta popunila Resler je čak spreman da ublaži veoma stroge kriterijume upisa na medicinu. Mogli bi da se upišu ne samo oni koji su srednju školu završili sa najvišim prosjekom, nego i oni koji bi iz sveg srca željeli da se bave tim pozivom. Relser kaže: „Prosjek ocjena ne govori još ništa o tome da li će neko biti dobar ljekar ili ne, da li saosjeća sa pacijentima i da li je spreman da radi i na selu kako bi pomogao ljudima. Zašto se studiranje ne bi omogućilo i medicinskim sestrama, asistentima u hitnoj pomoći ili zaposlenim u sanitetskoj službi?“, pita se ministar.

Već danas sve više fakulteta provjerava i predispozicije kandidata za poziv ljekara. U saveznoj zemlji Saksoniji studenti koji se obavežu da će neko vrijeme raditi na selu dobijaju stipendiju od 300 do 600 eura koju moraju da vrate ukoliko se predomisle po završetku studija.

Kako tokom sljedećih decenija ljekara neće nedostajati samo u seoskim područjima ministar Resler bi želio da ublaži numerus klauzus, ograničenje ocjena studenata medicine. Danas na fakultetima ima 8.500 mjesta, da bi se ispunila želja svih zainteresovanih taj broj bi trebalo učetvorostručiti. Izgledi za tako nešto su mali s obzirom na prazne kase – studiranje medicine u Njemačkoj košta između 180 i 300.000 eura.

Međutim, kritičari upozoravaju da postoje i drugi uzroci što nema dovoljno ljekara: 40 odsto onih koji diplomiraju zapošljava se u privredi ili državnoj upravi, a samo 2008. godine oko 3.000 njemačkih ljekara otišlo je, zbog boljih uslova, na rad u SAD, Veliku Britaniju, Švajcarsku i Austriju.

Autor: Bernd Grässler/Nenad Briski

Odgovorni uredniK. Mehmed Smajić