Zašto razdvaja zajednički jezik?

“Pitanje imenovanja jezika je uvijek političko pitanje. Zato je bilo logično da se četiri godine nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore i tri godine poslije usvajanja ustava u obrazovni sistem te države uvede crnogorski jezik“, kaže pisac i književni kritičar Andrej Nikolaidis.

Nikolaidis, koji je i savjetnik za kulturu predsjednika skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića, tvrdi za Dojče vele da su na isti način postupile i sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije. „Ako je princip da su sve te države imenovale jezik na identičan način, zašto bi samo Crna Gora bila izuzetak, zašto bi se samo u Crnoj Gori, na primjer, govorilo srpskim jezikom?“, pita se on.

Pripreme za popis stanovništva

Prema njegovim riječima, osnovni razlog što je crnogorska opozicija napustila sjednicu Parlamenta Crne Gore kada se glasalo o tome sa obrazloženjem da je Zakon o obrazovanju i vaspitanju diskriminatorski i da doprinosi podjelama, jeste predstojeći popis stanovništva koji će se održati naredne sezone.

„Koraci su već preduzeti: dio vladajuće koalicije, Demokratska partija Crne Gore premijera Mila Đukanovića, je već napravila najtruliji mogući kompromis sa opozicijom oko Zakona o popisu stanovništva i, po mom sudu, nju su trampili za podršku i izmjene Zakona o Centralnoj banci. Jednima su bitne banke, drugima je bitan identitet. To je divna pozicija za trgovinu.

U svakom slučaju, mislim da se stalno nalazimo u vrzinom kolu rješavanja pitanja koja su sasvim jednostavna. Govorite kojim god hoćete jezikom, svako ima pravo da taj jezik nazove svojim imenom. Postoji Ustav Crne Gore, koji je donijela kvalifikovana većina. Ustav se ima poštovati dok taj pravni akt ne bude izmjenjen isto tako kvalifikovanom većinom.“

Bespotrebne tenzije

„I tu se bespotrebno dižu tenzije“, ističe Nikolaidis i dodaje da je pitanje imenovanja jezika prvenstveno političko pitanje. „U donošenju političkih odluka uvijek je u boljoj poziciji većina i to je prosto abeceda obične, standardne, civilizovane politike, ali to naši političari neprekidno zaboravljaju i neprekidno pokušavaju zbuniti javnost oko stvari kojima ljudi prosto ne treba da se bave.“

Nikolaidis je uvjeren da istrajavanje na identitetskim pitanjima koja, kako ocjenjuje, nažalost još uvijek nisu apsolvirana u Crnoj Gori, sprječava brži demokratski i ekonomski razvoj te zemlje.

Zato je Crnogorcima i Srbima uputio misao Karla Krausa, koji je govoreći o odnosu i razlikama između Nijemaca i Austrijanaca, rekao: „Ono što nas razdvaja jeste naš zajednički jezik!“

Autor: Mustafa Canka

Odg. urednik: Svetozar Savić