1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Za Kosovo su krivi Klinton i Monika Levinski

Azer Slanjankić25. mart 2009

U Srbiji je obilježena deseta godišnjica od intervencije NATO-a. Izneseni su podaci o žrtvama, svojim, ne i tuđim, kao i razlozi za intervenciju zapada. Rijetki su oni koji te razloge traže u postupcima vlade u Beogradu.

https://p.dw.com/p/HJBP
Posljedice bombardovanja su vidljive i danasFoto: picture-alliance/ dpa

List Süddeutsche Zeitung prenosi kako su srbijanski političari akciju NATO-a nazvali ilegalnom, te kako tvrde da ona nije riješila problem Kosova. Na brojnim mjestima je odata pošta civilnim žrtvama bombardovanja, u školama je održana minuta šutnje. Srbijanski izvori govore o oko 1000 poginulih vojnika i 2500 civila. Većina političara i medija ipak ne spominje žrtve među Albancima na Kosovu, žrtve režima Slobodana Miloševića, piše Süddeutsche Zeitung te nastavlja:

"Masakrima na Kosovu se umanjuje značaj, o njima se govori kao o "događajima". U listu Politika, bliskom krugovima vlade, se za intervenciju na Kosovu okrivljuje Bil Klinton koji je na taj način navodno htio da skrene pažnju američke javnosti sa seks-afere sa Monikom Levinski. Osim toga je to navodno bio test za novo oružje NATO-a. U taj patriotski hor se jedino ne uklapa lider liberala Čeda Jovanović koji ističe kako se ne može sakriti činjenica da su napadi na Srbiju bili posljedica zločinačke politike te države.", prenosi Süddeutsche Zeitung.

Suverenitet države nije blanko-ček za zločine

Novi Sad
Nakon bombardovanja Dunav se u Novom Sadu prelazio preko pontonskih mostovaFoto: AP

Problem Kosova ipak još nije riješen, nezavisnost Kosova su priznale brojne države, ali Srbija, i recimo Rusija i Kina - nisu. Frankfurter Allgemeine Zeitung na tu temu piše:

"Lako je reći kako intervencija ima negativan bilans: za bombardovanje Srbije nije postojao mandat UN-a, poginuli su brojni civili, mir se još nije vratio u region. Rusija je razljućena i smatra kako je intervencija nelegalna, da bi to istovremeno prihvatila kao presedan i pokrenula vlastitu vojnu intervenciju u Gruziji. Ipak, nije baš jednostavno donositi takve zaključke. Svijet je u slučaju Kosova ipak bio svjedok progona i genocida. Istina je da su postojali i različiti politički interesi, ali i brojne rezolucije UN-a u kojima je stajalo kako ono što se zbiva na Kosovu ugrožava mir u svijetu. Kad neko stalno ističe povelju UN-a kao sveto pismo, kao što to čini Kina, onda onda mora prihvatiti i to da se državni suverenitet ne smije koristiti kao neograničena dozvola za činjenje najtežih zločina. Rat na Kosovu ipak nije doveo do talasa vojnih intervencija iz humanitarnih razloga. I dalje se u svijetu bilježe masovna ubistva, što za posljedicu ima da međunarodna zajednica ističe i svoju odgovornost da zaštiti manjine. Rat na Kosovu je u svakom slučaju bio izuzetak iz kojeg se ne može izvući generalno pravilo. Ali, pred takvim graničnim slučajevima će međunarodna zajednica stajati sve češće.", stoji u komentaru liista Frankfurter Allgemeine Zeitung.