Kommentar: Der Bundestag hat der Energiewende zugestimmt

Reakcija vlade u Berlinu na havariju u japanskoj nuklearki Fukušima u inostranstvu se posmatra kao pretjerana i kao tipični "njemački strah". Ipak, to je pojednostavljeno gledanje na stvari, pogotovo kada se uzme u obzir da su građani ove zemlje odavno protiv upotrebe nuklearki. Postoje još neki razlozi za odluku njemačkih političara: udio struje iz nuklearki u njemačkoj mreži distribucije je relativno mali, a brzo se ostvaruje napredak u korištenju obnovljivih izvora energije i u razvoju ekološki orjentisanih tehnologija. Stoga je realna namjera da se i posljednja nuklearka u Njemačkoj ugasi 2022. godine. Fukušima je bila podsticaj i "atomskoj kancelarki" Merkel, da promijeni stav.

Tvrdnja, kako bi odluka donesena u Berlinu, mogla da označi globalnu promjenu stava o korištenju riskantne nuklearne tehnologije ipak bi bila pretjerana. Kina, Indija i Rusija taško da će zaustaviti gradnju desetina nuklearki samo zato što se Njemačka oprostila od tih izvora struje. Možda će se stvari promijeniti kada te zemlje ne budu više mogle da snose troškove koji obuhvataju ne samo rad nuklearki, nego i mjere predostrožnosti i odlaganje nuklearnog otpada.

Njemačka tako postaje veliki test-poligon. Ovdje će se vidjeti da li jedna velika industrijska nacija možda da funkcioniše bez korištenja urana, ali i sve manjih zaliha gasa, nafte i uglja. Za ostale koji se odluče na isti korak, Njemačka bi mogla da postane uzor ili bi mogla da im isporuči odgovarajuće tehnologije. Kancelarka Merkel u svojoj ofanzivi za obnovljive energije ima u vidu i Afriku. Ona smatra da bi ovaj kontinent i dalje trebalo da ostane kontinent bez ijedne nuklearke, jer ionako ima velike potencijale za korištenje energije vjetra, sunca i biomase.

Da li moguć još jedan zaokret?

Niko ne može sa sigurnošću da kaže kako će Njemačka da ispuni ulogu pionira u prelasku na obnovljive izvore energije. Doduše, sve stranke zagovaraju gašenje nuklearki. Da li bi ipak to moglo da dođe pod znak pitanja čim prvi put dođe do velikih ispada u snabdijevanju strujom? Da li će struja morati da se uvozi iz nuklearki u inostranstvu, čime bi sadašnja odluka Njemačke postala apsurdna? Da li će biti ugroženi ciljevi za smanjenje emisije ugljendioksida ukoliko sada bude morala da se poveća potrošnja uglja?

Sigurno je da ova pitanja ostaju da vise u zraku, jer su vladajuće stranke odbile da odustajanje od korištenja nuklearne energije ugrade u njemački ustav, kao što je to učinila Austrija. Već jednom je, i to još 2000. godine, jedna je vlada u Berlinu donijela odluku o gašenju nuklearki, što je sadašnja vlada poništila protekle jeseni. Upravo zato je rezultat cijelog poduhvata neizvijestan, ali u svakom slučaju ga se vrijedilo prihvatiti.

Autor: Bernd Gräßler/Azer Slanjankić

Odg. ur.: Jasmina Rose