Zapad će u narednih 25 godina biti još više ovisan od isporuka nafte sa Bliskog Istoka

Čak i ako mnogi na Zapadu , u industrijski razvijenim zemljama, u to teško mogu da povjeruju, izvjesno je da će Bliski Istok u budućnosti postati jos značajniji liferant nafte i zemnog gasa u svijetu, nego do sada. Do 2030-te godine porasti ce ovisnost Zapada od najvećih proizvodjača nafte iz Sjeverne Afrike i sa arapskog poluostrva. Cak i onda kada se bude stedjelo na nafti i gasu i kada se uveliko predje na alternativne izvore energije. Ni pocetak eksploatacije novih nalazista u zapadnoj Africi ili Rusiji tu nista nece promijeniti, smatra ekspert za naftu Fatih Birol, iz Medjunarodne agencije za energiju u Parizu:

"Zemlje poput Angole, Nigerije ali i sve ostale zemlje u kojima je nedavno otkrivena nafta imaju marginalan znacaj kada je u pitanju globalna obskrba svijeta ovim energentima. Cak i kada bi Rusija znatno povecala proizvodnju naftnih derivata, to bi imalo ograniceno dejstvo."


Prije nego sto je preuzeo posao u Medjunarodnoj agenciji za energiju u Parizu Fatih Birol je radio za zemlje, OPEC-a. Malo je ljudi koji tako dobro oznaju najvaznije proizvodjace nafte u svijetu kao on:

"To je cinjenica, koju svi moramo prihvatiti. Dvije trecine naftnih rezervi nalaze se na Bliskom Istoku i troskovi eksploatacije i prerade nafte su u tim zemljama puno nizi nego u Rusiji ili na Sjevernom moru. Osim toga tanker nafte u Kanadi, koji morskim putem prevozi ovo tzv. crno zlato je devet puta skuplji nego u Saudijskoj Arabiji."


Trenutno se u svijetu mnogo diskutuje o tome , s kolikim rezervama nafte raspolaze Saudijska Arabija. Ali , ako Saudijci raspolazu i sa 35% manje rezervi, nego sto zvanicno navode, oni bi bez poteskoca mogli udvostruciti dosadasnju proizvodnju nafte. Razvijene zemlje svijeta jos dugo vremena se nece moci osloboditi ovisnosti od nafte, ubijedjen je ekonomista Fatih Birol:

"To nije realno ocekivati ni u naredna dva desetljeca. Posebno u sektoru saobracaja jos uvijek nema ozbiljnih alternativa benzinu i dizelu. Medjutim mi bismo naftu mogli puno efikasnije koristiti, isto kao alternativna goriva, kao sto su bio-goriva.."

Da bi se svjetska privreda u narednih 25 godina snabdjela potrebnim kolicinama nafte i gasa neophodne su ogromne investicije. Do 2030 samo u naftnom sektoru potrebno je investirati 3 milijarde americkih dolara, racunica je od koje polazi Svjetska agencija za energiju u Parizu. Medjutim u mnogim zemljama je eksploatacija nafte ili gasa pod kontrolom drzavnih koncerna. Tamo su strane investicije nepozeljne. U zemljama poput Irana ili Saudijske Arabije strana ulaganja su cak zakonom zabranjena.

Kako bi se ovi problemi rijesili proizvodjaci nafte i gasa i konzumenti moraju vise saradjivati i zbijati svoje redove. Stoga su se u studiji Medjunarodne agencije za energiju iz Pariza pod nazivom "World Energy Outlook 2005-e " po prvi put pojavile procjene eksperata iz zemalja proizvodjaca nafte i naftnih kompanija, uključujući i predstavnike OPEC-a iz Beca.
Medjutim bez obzira na sve probleme i nepovoljne prognoze, ekspert za naftu iz Medjunarodne agencijue za energiju u Parizu Fatih Birol ima jednu dobru vijest:

"Polazimo od cinjenice da ce cijene nafte u narednih pet godina pasti na 45 eura po barelu. Ali to je jos uvijek preskupo za konzumente."

Sudeći po rekordnim cijenama nafte proteklih mjeseci, koje su dostigle 70 dolara po barelu, ova najava smanjenja cijene nafte i ne zvuči tako loše.