Zapadni Balkan mora dobiti šansu

U Lisabonu je još jednom potvrđeno da su zemlje Zapadnog Balkana dio Europe i da su dobrodošle u Europsku Uniju, ako se ispune traženi uvjeti. Rainer Stinner iz FDP-a ističe da upravo zemlje jugoistočne Europe imaju dobru perspektivu za ulazak, a to se prije svega odnosi na Makedoniju, kaže on i dodaje:

„Ali pored toga, i Europska Unija je zadnji mjesec u privremenom izvješću jasno odredila da postoji još puno domaćih zadataka. Rado ćemo pomoći, ali isto tako očekujemo da se ta domaća zadaća i uradi, kako bismo mogli uistinu izgraditi jedan zajednički europski dom.“

Problem Kosova utiče i na proces proširenja

Iz ugovora se, međutim, ne može jasno pročitati u kojoj je mjeri Europska Unija spremna na „balkansko proširenje“. Na proširenje Unije, ljevičarka Monika Knoche gleda pomalo kritično. Ona naglašava da svim zemljama Zapadnog Balkana treba pružiti istu šansu, te da perspektiva proširenja treba biti u skladu s europskim idejama o multietničkom identitetu. Pozivajući se na to, ona kaže:

„A pored toga, ne može nikako biti u skladu s našim shvaćanjima da se prizna nezavisnost Kosova, ako je ona samo bazirana na etničko - nacionalističkom principu, koji podrazumijeva promjene granica. Primjer Kosova se ne može porediti s ostalim proglašenjima nezavisnosti u bivšoj Jugoslaviji.“

Lisabonski ugovor povećava šanse za Balkan

Demokršćani također smatraju da ovim zemljama ništa drugo ne preostaje, nego da što brže ispune uvjete koje je postavila Unija. Ako to uspiju, smatra Juergen Klimke iz CDU-a, otvaraju se mogućnosti da ove zemlje već za pet, šest ili sedam godina uđu u Europsku Uniju.

Socijaldemokrati također smatraju da Lisabonski ugovor otvara šanse državama bivše Jugoslavije, te da proces stabilizacije i pridruživanja mora napredovati. Uta Zapf iz SPD-a stoga ističe:

„Vjerujem da su i uvjeti unutar Europe poboljšani ovjeravanjem Lisabonskog ugovora, kako bi se taj proces uistinu mogao nastaviti.

U procesu približavanja Europskoj Uniji, od zemalja bivše Jugoslavije dosad su najviše napredovale Hrvatska i Makedonija, koje su u statusu službenog kandidata za prijam u članstvo Europske Unije.