Zasijedanje NATO-saveza u Sofiji

NATO insistira na svom zahtjevu Teheranu da prestane sa programom obogaćivanja urana. Istovremeno, međutim Alijansa se usteže od prijetnji konkretnim sankcijama kao što je to naglasio njemačlki miniszar vanjskih poslova Frank Valter-Štajnmajer.

«Svima je jasno da je riješenje moguće samo diplomatskim putem. Potrebno je pojačati napore i pokazati jedinstvenost međunarodne zajednice. Po mišljenju svih država članica NATO-a, to je jedini put da se Iranu jasno pokažu posljedice njegove samoizolacije».

Dok su se SAD zalagale za odlučno djelovanje Vijeća sigurnosti, Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, zagovarao je jačanje pozicije Međunarodne agencije za atomsku energiju:

« Što se Irana tiče, Rusija je uvjerena da je nužno potrebno stvoriti mogućnosti za daljnji rad Međunarodne agencije u toj zemlji. Samo profesionalni inspektori mogu garantovati da neće doći do daljnjeg oplemeniranja nuklearnog materijala. Mi smo uvjereni da bi se i u buduće trebalo kretati u pravcu koji nije u suprotnosti sa nastojanjima Međunarodne agencije za atomsku energiju».

U vezi sa situacije u Darfuru, generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Šefer je naglasio:

«NATO je i dalje spreman na podršku, ali samo ukoliko se to dešava na zahtjev afričke unije. To je naime pitanje o kojem najprije afrička unija mora zauzeti jasnu poziciju».

To znači da je NATO spreman na pružanje logističke podrške, ali niukom slulčaju nije spreman slati true u Darfur. Ministri vanjskih poslova NATO savez asu se saglasili i sa proširenjem misije mirovnih trupa ISAF u Afganistanu ito na jug i istok zemlje.

Skup u Sofiji, međutim, nije dao odgovore na ključna pitanja budućnosti Alijanse. U redu za čekanje na prijem u članastvo se nalaze Hrvatska, Makedonija, Albanija, Gruzija i Ukrajina. Za sada je NATO međutim suzdržan u davanju obećanja. Generalni sekretr De hop Šefer je samo najavio da će na sljedećem sastanku NATO-a ove jeseni u Rigi, kandidatima biti upućeni pozitivni signali.