"Zatvorena ostriga" za Vladimira Putina

Onaj ko dobije «zatvorenu ostrigu» teško da može biti zadovoljan zbog toga. Organizacija «Netzwerk recherche» je ove godine po prvi put darivala ostrigom nekoga iz inostranstva - ruskog predsjednika Vladimira Putina. Malo je vjerovatno da je on čuo išta o tome da mu je ova negativna nagrada dodijeljena, kaže Thomas Schuler iz organizacije "Netzwerk recherche".

"Na dodjelu nagrade smo pozvali predsjednika Putina ili predstavnika ruske ambasade u Njemačkoj, i to pismenim i usmenim putem, ali sumnjan da će iko doći da preuzme ostrigu."

Ova novinarska organizacija je formirana 2001. u Hamburgu i to s namjerom da podrži istraživačko novinarstvo i kolege koji se tim poslom bave. Upravo kolegama iz Rusije je u zadnje vrijeme vrlo teško da obavljaju svoj posao. Od kako je Putin postao predsjednik Rusije, u toj zemlji je ubijeno 14 novinara koji su pisali kritičke tekstove o radu vlade. Nijedan od tih slučajeva nije rasvijetljen, kaže Thomas Schuler.

"Nakon ovih ubistava i brojnih slučaja u kojima se novinarima prijetilo i sprječavalo ih se u njihovom radu, u Rusiji je stvorena klima u kojoj ne vlada sloboda govora nego samocenzura. U našoj organizaciji smatramo da je Putin jedan od onih koji je odgovoran za taj sistem."

Vladimir Putin je, tvrde u organizaciji "Netzwerk recherche", djeluje ne kao čisti demokrata, kako ga je nazvao bivši njemački kancelar Schröder, nego kao čisti protivnik slobode štampe. Onaj ko želi da piše kritičke izvještaje i ne uklapa se u sliku državnog novinarstva, rizikuje svoje zdravlje, pa i život. O tome govori i Oleg Panfilov, šef Centra za novinare u ekstremnim situacijama, koji djeluje u Moskvi.

"Mislim da je Putin odista zaslužio da dobije «zatvorenu ostrigu». U klimi državne kontrole i propgande se nezavisni novinari osjećaju kao izopćenici. Oni su stalno pod pritiskom. Moraju računati sa sudskim procesima i psihičkim nasiljem. Reporter koji se ne povinuje državi, na početku dobija prijetnje, nakon toga može da bude pretučen, pa i ubijen."

Oleg Panfilov kaže da se «smekšavanje» novinara vrši u najboljem maniru nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i tajne službe. Svakog petka se urednici najvažnijih televizijskih kanala i novina sastaju u Kremlju sa lsužbenicima vlade, kako bi od njih saznali koje teme su zanimljive za izvještaje, a šta bi radije trebalo da ostave po strani. Prednost se daje vijestima koje vladu i predsjednika predstavljaju u pozitivnom svjetlu. Devet mjeseci uoči predsjedničkih izbora u Rusiji postoji dobar razlog za to. Panfilov kaže da, iako ima kolega koji pokupšavaju da svoj posao odrade kako treba, istinskom istraživačkom novinarstvu u Rusiji prijeti izumiranje.