1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zatvorskim kaznama protiv rada na crno

Christopher Plass5. februar 2009

Europski Parlament donio je odluku o pooštravanju kazni za poslodavce koji zapošljavaju ilegalne doseljenike. Procjenjuje se da u EU trenutno radi od pet do osam miliona ilegalnih doseljenika.

https://p.dw.com/p/GnVK
Europski Parlament - Pooštrene mjere protiv poslodavaca

U potrazi za novcem i radom oni su dobrodošli: ljudi koji su na ilegalan način ušli u EU i koji su često puta žrtve izrabljivanja pri jednostavnim poslovima - bilo da je riječ o radu u nepodnošljivo vrućim staklenicima u Španjolskoj ili na gradilištima po srednjoj Europi.

Poslodavci i preduzeća za zapošljavanje na određeno vrijeme, koji vrbuju jeftinu radnu snagu u toj skupini ljudi, glavna su meta nove direktive kojom se želi spriječiti daljnje izrabljivanje. EU određuje minimalne sankcije koje će vrijediti u cijeloj Uniji, a riječ je o kaznama za poslodavce – a ne za u potpunosti nezaštićene ilegalne migrante. Takvu odluku obrazlaže Rainer Hoffmann, zamjenik glavnog tajnika Europskog udruženja sindikata: «Nemoguće je ne primijetiti da na ovom području postoji mnogo kriminalne energije. Riječ je o trgovini ljudima pod za čovjeka poraznim uvjetima, gdje se dobavljaju ljudi koji se kasnije izrabljuju kao jeftina radna snaga ».

Wieder illegale Einwanderer vor Spanien aufgegriffen
Ilegalni doceljenici kada pronađu posao najčešće bivaju izrabljivaniFoto: dpa

Prvo dokaz o legalnom boravku, pa zapošljavanje

Općenito će se zabraniti zapošljavanje osoba iz trećih država koje se nalaze u EU na ilegalan način. Tako će se ubuduće od poduzeća tražiti da prije zapošljavanja provjere živi li osoba koja traži posao u zemlji članici EU-a legalno. Zemlje članice se potiče da provode češće kontrole. Poslodavac preuzima odgovornost i za podređena partnerska preduzeća, ukoliko zna da se u takvim firmama zapošljavaju ilegalni doseljenici.

Pod određenim uvjetima poslodavci moraju snositi i financijske posljedice. Ukoliko se dokaže da je poslodavac zapošljavao ilegalne doseljenike tada mora naknadno platiti porez i socijalna davanja, dakle sve ono što je zatajio. Nadalje, sukladno direktivi, mora vratiti i državnu i ostalu pomoć koju je eventualno dobio. Osim toga može biti na nekoliko godina isključen iz javnih natječaja. Može se također dogoditi da mora preuzeti i troškove vraćanja ilegalnog zaposlenika u zemlju porijekla.

Schwarzarbeit Symbolbild Hartz IV Betrug
Za one koji rade na crno nova direktiva bi zapravo trebala predstavljati zaštituFoto: Bilderbox

Osim novčanih predviđene i zatvorske kazne

Direktiva određuje da poslodavac pod određenim uvjetima ne samo da mora platiti novčanu kaznu nego i odgovara pred sudom. Visina kazne ostaje u nadležnosti zemalja članica, ističe sindikalist Reiner Hoffmann: «To je zbog toga, jer EU na tom području ima ograničene ovlasti, pa se mora voditi računa kako članice na kraju provode odredbe u djelo i kako su u nacionalnim zakonodavstvima zaživjele djelotvorne sankcije koje će drugima biti upozorenje ».

U njemačkom zakonu o suzbijanju rada na crno predviđene su kazne zatvora u teškim slučajevima ilegalnog zapošljavanja i trgovine ljudima.

Doseljenici će zapravo biti zaštićeni

Direktiva će dakle prije svega pogoditi poslodavce, za zaposlene bez legalne dozvole boravka ona predstavlja određenu zaštitu, u slučaju da ih neko drugi tuži. Za vrijeme sudskog postupka, protiv poslodavca ilegalni doseljenici mogu dobiti ograničeno pravo na boravak, ukoliko surađuju s izražiteljima. Osim toga, cilj ove direktive je da svi zaposlenici dobiju svoju zaradu, iako se radi o ilegalnim doseljenicima. Međutim, ova činjenica ne štiti od kasnijeg vraćanja u zemlju porijekla.

Riječ je o direktivi Europske unije koja određuje minimalne norme. Pojedine članice Unije mogu uz njenu primjenu u nacionalno zakonodavstvo u iduće dvije godine uvesti još i oštrije sankcije. Ipak, time neće nestati problem izrazito niskih plaća. Direktiva se odnosi samo na državljane iz trećih zemalja, ali ne i na jeftinu radnu snagu iz članica Europske unije kojima u gastronomiji ili građevinarstvu nije ništa bolje.