Završna faza konsultacija u RS

Stavovi parlamentarnih stranaka ipak su se iskristalizovali, pa je jasno da je najozbiljniji kandidat šef opozicionog SNSD-a, Milorad Dodik.

SDS, međutim, i njemu bliske partije ističu da neće podržati Dodika, jer su u većini koja ga podržava SDA, SDP i Stranka za BiH, koje okupljaju uglavnom Bošnjake. Potpredjednik SDS-a, Mladen Bosić kaže da SDS ne odustaje od svog mandatara, ili od podrške nekom drugom kandidatu koji bi obezbjedio većinu isključivo od srpskih poslanika.

U SNSD- odbacuju ovu soluciju i tvrde da bi to bio put ka opstrukciji i odugovlačenju, jer je potpuno jasno da jedini većinu ima Milorad Dodik. Potpredjsednik SNSD-a, Krstan Simić:

«Očekujemo mandat za gospodina Dodika i to je nešto što je neophodno i što će se dogoditi 99,9 odsto.»

SDA je najavila podršku Dodiku. Potpredsjednik RS, i funkcioner SDA, Adil Osmanović, ističe tri uslova SDA za podršku Vladi SNSD-a:

«Koje su to političke stranke koje će sačinjavati tu skupštinsku većinu, program i naravno, participacija naših kadrova u toj Vladi.»

Ono što je bacilo negativnu sjenu na politička dešavanja u RS u toku i nakon smjene entitetske Vlade, je činjenica da je političko pitanje ponovo prebačeno na polje međunacionalnih tenzija. Možda je presudan doprinos takvom zapletu dao je predsjednik RS, Dragan Čavić, koji je odmah nakon smjene bivše Vlade optužio SNSD da pravi koalicije sa SDA, a koje idu na štetu RS, te da on traži ne samo potpise većine poslanika, već i pravo da odluči da li je ta većina dovoljno dobra:

«Da li se radi o principijelnim dogovorima koji znače interes RS, ili ne? Ja moram reći da mene gospodin Dodik nije zvao nijednom da razgovaramo o novonastaloj situaciji.»

Tako je Dragan Čavić uveo kategoriju dobre i loše većine, zavisno od nacionalnosti poslanika, i politiku u RS obojio snažnim nacionalnim tonovima. Uprkos svemu, izvjesno je da će Milorad Dodik biti novi mandatar, a da će njegovo ime Dragan Čavić izreći nejvjerovatnije u nedjelju, jer ne želi da bude optužen za opstrukciju. Bolji poznavaoci političke scene u BiH smatraju ipak, da ovolika žestina u borbi za vlast, manje od devet mjeseci prije redovnih izbora, nije zasnovana na strahu za sudbinu RS niti naročitim ideološkim razloztima, već prije svega činjenicom da Vlada očekuju veliki priliv u budžet na osnovu PDV-a.

Sa tolikim budžetskim suficitom, koji bi se rebalansom mogao rasporediti tačno pred početak izborne kampanje, onaj koji bi imao kontrolu nad Vladom, imao bi i najveće šanse za pobjedu.