Zašto je Slovenska vojska u rasulu?
25. februar 2018
Slovenski premijer Miro Cerar pokušao je ekspresnom smjenom načelnika generalštaba Slovenske vojske Andreja Ostermana sanirati štetu nakon prošlotjedne neuspjele vježbe elitnog bataljuna Slovenske vojske, koja je pokazala rasulo u Slovenskoj vojsci. Vježba na kojoj je procjenjivana borbena sposobnost elitne postrojbe Slovenske vojske pokazala je da, prema NATO-ovoj metodi CREVAL, postrojba nije spremna za borbeno djelovanje nego samo za mirnodopske aktivnosti.
Komercijalna televizija POP-TV izvijestila je kako je ono što su slovenski saveznici iz NATO-a vidjeli na vježbalištu Poček kod Postojne podsjećalo na prvoaprilsku šalu. Elitna slovenska postrojba, koju sačinjava 800 vojnika, uopće nije znala manevrirati u prostoru, oprema im se pokazala lošom, s čizama su im otpadali potplati, a naposljetku je više vojnika zbog ozeblina moralo potražiti pomoć sanitetske službe i liječnika.
Čak je i slovenski premijer Miro Cerar konstatirao da se radilo o "javnom i namjernom samoponižavanju" Slovenske vojske i vojnika, zahtijevajući od ministrice obrane Andreje Katič da utvrdi tko je za to odgovoran i s kakvim je motivima to napravio. Ministrica Katič je objasnila da je generalštab napravio pogrešku zato što je dopustio provjeru iako je postrojbi nedavno dodana jedna satnija, koja nije prošla 18-mjesečnu obuku. "U generalštabu su znali da je nemoguće da postrojba prođe provjeru, ali su je svejedno poslali. Pametan zapovjednik vojsku šalje u bitku da pobijedi", kritizirala je slovenska ministrica generalštab, s kojim već neko vrijeme, kako javljaju slovenski mediji, nije u dobrim odnosima. Na Ostermanovo mjesto imenovan je njegov dosadašnji zamjenik Alan Geder.
Neugodna vijest za Cerara uoči izbora
Slovenski novinar i komentator Aleš Kocjan objašnjava da je problem u ovom slučaju ipak puno dublji od loše komunikacije između ministarstva i generalštaba. "Loša situacija u slovenskom obrambenom sustavu prije svega je dugoročna posljedica ekonomske krize. U razdoblju recesije, sve slovenske vlade su najviše sredstava uzimale obrambenom proračunu. Od 2010. do 2017. godine obrambeni proračun smanjen je za 42 posto. Tijekom tih godina u potpunosti je blokirana modernizacija oružanih snaga, jer je za investicije u obrambenom sektoru izdvajano manje od dva posto obrambenog proračuna, iako NATO preporučuje svojim članicama da 20 posto obrambenog proračuna namijeni za investicije", kaže za DW Kocjan, inače novinar mariborskog dnevnika Večer.
Negativna ocjena elitne postrojbe neugodna je vijest za Cerara i njegovu vladu nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora. Stanje u vojsci kritiziraju i lijeva i desna opozicija. Dok s desnice tvrde da Slovenska vojska postoji još samo na papiru, pozivajući ministricu Katič da odstupi, iz opozicijske Ljevice tvrde da su loše ocjene samo pritisak na Sloveniju da poveća izdatke za vojsku. Dok NATO od svojih članica traži da za obranu izdvajaju najmanje dva posto svog BDP-a, Slovenija za obranu izdvaja manje od jedan, a Hrvatska, primjerice, 1,3 posto svog BDP-a. Kocjan objašnjava da NATO i njegove najmoćnije članice, poput SAD-a, konstantno vrše pritisak na Sloveniju zbog niskog izdvajanja za vojsku. U slučaju najnovije ocjene, po Kocjanovim riječima, ipak se nije radilo o tome, s obzirom na to da se ovaj put Slovenska vojska sama ocjenjivala po NATO-voj metodi.
Zadovoljavajuća ocjena samo za upravu
Loše stanje u Slovenskoj vojsci nije osobita novost. Kocjan podsjeća da je slovenski predsjednik i vrhovni zapovjednik Borut Pahor u posljednje tri godine na prezentacijama pripremljenosti Slovenske vojske uvijek iznova naglašavao da je vojska nedovoljno pripremljena za krizno i ratno djelovanje, dajući joj zadovoljavajuću ocjenu samo za mirnodopsko djelovanje. Slovenski je predsjednik uvijek hvalio predanost, kompetentnost i visoku motivaciju slovenskih vojnika, iako to posljednja provjera 72. brigade Slovenske vojske po NATO metodi CREVAL nije potvrdila.
CREVAL je, objašnjava Kocjan, skraćenica od "EVALuation Combat Readiness". Spremnost za borbeno djelovanje tom se metodom ispituje na pet područja: pripreme i planiranja, rada, logističke potpore, komunikacije i informatike i uprave. Svako područje ocjenjuje se ocjenom od 1 do 5, a najmanje tri područja moraju biti ocijenjena najmanje s ocjenom 3 da bi ukupna ocjena postrojbe značila da je jedinica spremna za borbene operacije.
Slovenska postrojba, međutim, dobila je ocjenu 3 samo na jednom području - i to, prema Kocjanovim neslužbenim informacijama, iz uprave - a na svim ostalim područjima ocjenu 2. A takav rezultat znači i nespremnost postrojbe za borbene operacije. Premijer Cerar precizirao je da se negativan rezultat odnosi na pripremu, zapovijedanje i kontrolu, manevriranje na bojnom polju, izdržljivost, kretanje i transport, medicinsku pomoć, informatiku i komunikacije.
Manjak vojnika - više od 10 posto
Kocjan naglašava da je Cerarova vlada ipak preokrenula padajući trend u potrošnji za obranu i povećala vojni proračun. "Povoljniji gospodarski uvjeti doveli su i do toga da sve manje ljudi odlučuje za vojni poziv. Trenutno vojsci nedostaje oko 800 vojnika u odnosu na kadrovske planove, što za malu vojsku kao što je slovenska predstavlja manjak više od 10 posto ljudstva. To da država više ne može osigurati adekvatnu popunu vojnih redova veći je problem nego što se čini na prvi pogled. Vojnici kažu da su iscrpljeni, istrošeni i umorni jer više ne mogu obavljati sve poslove propisane zakonom. Osim toga, oko 15 posto pripadnika je na misijama u inozemstvu, tako da me uopće ne čudi što se postrojba koja je ocijenjena negativno nije stigla pripremiti za provjeru", objašnjava naš sugovornik.
Napominje da Slovenska vojska, unatoč povremenim problemima, uživa visok ugled i povjerenje među slovenskim građanima. O tome, kako kaže, svjedoče ankete, a svaka prirodna katastrofa pokaže da građani najviše vjeruju upravo vojsci i vatrogascima. "Čak i u međunarodnim forumima, uključujući i saveznike u NATO-u ili međunarodne misije, slovenski vojnici i njihovi zapovjednici uživaju visok ugled, jer su poznati po svojoj preciznosti i pouzdanosti. Na primjer na Kosovu, gdje je raspoređen najveći slovenski kontingent, tradicionalno su dobro primljeni i od strane srpskog i albanskog naroda, zbog čega uživaju poštovanje savezničkih vojski", naglašava Kocjan.