1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zdrava i ukusna hrana za djecu – što je to?

30. novembar 2010

Jesti i piti zdravo, zabavno i s užitkom – tko to ne želi za sebe i svoju obitelj? No roditeljima je često teško prepoznati što je zdravo za djecu zbog prevelike i nepregledne ponude namirnica.

https://p.dw.com/p/QKrw
Djeca jedu špagete
Foto: dpa/PA

Orijentirati se lako možete pomoću ovih savjeta:

- puno biljnih namirnica i tekućine

- dovoljno namirnica životinjskog podrijetla

- malo masnoća i namirnica bogatih masnoćama, slatkiša i slatkih napitaka.

Tako izgleda pravilna prehrana djece. Ona sadrži sve hranjive tvari od životne važnosti. Osim toga, pridržavajući se ovih preporuku, hranu možete pripremiti jednostavno i brzo, ukusna je cijeloj obitelji i osigurava dobro raspoloženje za stolom.

Djeca u vrtiću za ručkom
Stvoriti pravilne prehrambene navikeFoto: picture alliance/dpa

Prehrambene navike formiraju se u djetinjstvu. Istraživanja su pokazala da djeca koja jedu zdravo i raznoliko i dok odrastu radije biraju svježe voće i povrće te punozrnate proizvode nego fast food i gotova jela. Roditelji bi dakle trebali što ranije početi paziti na prehranu svoje djece.

Sljedeće grupe namirnica bi se redovito trebale naći na meniju vašeg djeteta:

Napitci:

Voćni sok
Gusti sokovi sadržavaju previše šećeraFoto: BilderBox

Žeđ je najbolje utažiti mineralnom vodom, nezaslađenim voćnim ili biljnim čajevima te voćnim mješavinama (jedan dio soka i tri dijela vode). Voćni nektar, voćni gusti sokovi i limunade sadržavaju previše šećera i spadaju među slatkiše.

Za utaživanje žeđi nisu preporučljivi ni mlijeko i kakao zbog visokih hranjivih i kalorijskih vrijednosti. S druge strane, mlijeko bi kao živežna namirnica trebalo biti vrlo važan čimbenik u zdravoj prehrani djeteta.

Žitarice i krumpir:

Proizvodi od žitarica, kao što su kruh, pahuljice od žitarica, tjestenina ili krumpir su namirnice koje su dio svakog obroka. Osim što su zdrave mogu se kombinirati na mnogo različitih načina. Za doručak možete na primjer pripremiti müsli, za ručak jelo od tjestenine ili riže, a za večeru ili međuobrok kruh. Najbolje je koristiti punozrnate proizvode – bez obzira da li ih pripremate kao slatki ili slani obrok. Kad je krumpir u pitanju najzdravija varijanta je kuhani krumpir (u ljusci ili bez nje), dok bi pomfrit, kroketi i pečeni krumpir trebali biti iznimka.

Crtić bundeva i banana
Djeca najradije jedu sirovo voćeFoto: BilderBox

Voće i povrće:

Voće i povrće sadržava mnogo hranjivih tvari i malo kalorija te treba biti dio svakog obroka. U izboru i pripremi ravnajte se prema željama svoje djece. Voće najviše vole usitnjeno ili kao pire s jogurtom ili svježim sirom te kao mali međuobrok. Većina djece povrće najradije jede sirovo s nekim ukusnim umakom. I kuhano povrće mora se redovito naći na obiteljskom stolu. Pritom naravno ne smeta ako je povrće bilo zamrznuto.

Mlijeko i mliječni proizvodi:

Mlijeko je najvažniji izvor kalcija koji je potreban za izgradnju kostiju i zubi. Treba se naći na dječjem meniju svaki dan. Djeca koja ne vole okus samog mlijeka, najčešće vole kakao, jogurt, kiselo mlijeko, kefir, svježi sir ili sir. Mlijeko je, i kao svježe i kao trajno mlijeko, jako korisno; no svejedno treba biti na oprezu: mlijeko ima puno masnoća i kalorija. Zbog previše mlijeka dijete može izgubiti apetit za druge namirnice, a može pogodovati i razvoju viška kilograma. Kako bi smanjili unos masnoća birajte mlijeko s manje masnoće.

Meso, kobasice, ribe i jaja:

Manje količine mesa
Manje količine mesaFoto: picture alliance / dpa

Meso, kobasice i jaja uz bogatstvo bjelančevina, željeza, cinka i vitamina B sadržavaju i puno masnoća i kolesterola. Zbog toga i u ovom slučaju birajte radije namirnice s manje masnoće.

Riba je najbolji prirodni izvor joda te ju treba konzumirati najmanje jednom tjedno. Djeca obožavaju riblje štapiće, no slobodno isprobajte i neka druga riblja jela.

Ulja i masnoće

Masnoće sadrže vrijedne vitamine i masne kiseline važne za život. No dovoljne su male količine, najbolje u obliku biljnih ulja poput ulja dobivenih iz uljane repice, soje, oraha i maslina. Ona sadržavaju mnoštvo nezasićenih masnih kiselina. S oprezom bi se trebali ophoditi prema masnoćama životinjskog podrijetla u kobasicama, maslacu, masnom mesu, prženoj hrani ili jelima bogatim vrhnjem.

A što s je s „nečim slatkim“?

Čokolada
Čokolada je ok - povremeno i u malim količinamaFoto: AP

Vaše dijete ne treba biti u potpunosti zakinuto za slatkiše, kolače, slane i slatke (i masne) grickalice. I ovdje je bitna količina. Zbog toga bi djeca u ovim namirnicama trebala uživati u malim količinama.

Autor: Maren Krüger/ Ana Kontrec

Odgovorna urednica: Marina Martinović