Zemlje u razvoju traže veći uticaj u G20

Zemlje ubrzanog razvoja u okviru grupe 20 ekonomski najznačajnijih zemalja svijeta (G-20) predstavljaju motor globalne ekonomije. Zemlje kao što su Kina, Brazil ili Indija su tokom proteklih godina zabilježile dobru stopu rasta, ali su sada i one pogođene globalnim dugom i finansijskom krizom. One se plaše da bi, zbog evropske dužničke krize, i same mogle da upadnu u globalnu recesiju. Uloga zemalja ubrzanog razvoja u globalnoj ekonomiji tokom proteklih decenija u stalnom je porastu. Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika po veličini bruto domaćeg proizvoda se ubrajaju među 12 najvećih ekonomija u svijetu i zajedno predstavljaju gotovo 25 odsto svjetske privrede. Zbog toga nije čudo što zemlje ubrzanog razvoja, poput Kine, Brazila ili Indije, svoje zahtijeve za rješavanje dužničke krize, jasnije nego što je to ranije bio slučaj, upućuju na adresu Evropljana. Uostalom, globalna recesija prijeti i njihovom ekonomskom razvoju. Marija Lanceni iz Njemačke banke za istraživanje tržišta o tome kaže:

„Mogućnost da se 'zaraza' proširi i na zemlje u razvoju je relativno velika. To važi za tržište kapitala, za valutu i cijene obveznica u tim zemljama, bez obzira na njihov pojedinačni rast privrede.“

Kina je najspremnija da sudjeluje u rješavanju euro-krize

Kao dio tržišta G-20, zemlje ubrzanog razvoja su, prije početka samita u Kanu, pokušale da u rješavanje problema uvedu i Međunarodni monetarni fond (MMF). Njihov plan zahtijeva bolju efikasnost te organizacije kao i pružanje podrške naporima euro-zone u rješavanju kriznih situacija. MMF bi i ubuduće trebalo da kupuje državne obveznice prezaduženih zemalja i zemalja u razvoju. Na taj način bi Evropa mogla da pomogne u rješavanju dužničke krize bez direktnog kupovanja državnih obveznica zaduženih zemalja. 

Tako bi zemlje ubrzanog razvoja izbjegle rizik od gubitaka. Heribert Diter, stručnjak za globalna finansijska pitanja u Fondaciji za nauku i politiku smatra da taj prijedlog nije praktičan za sve:

„MMF može i treba da osigurava likvidnost. Međutim, preuzimanje dugova Grčke u Sjedinjenim Američkim Državama neće naići na odobravanje. To je providni manevar koji neće pomoći u diskusiji oko rješavanja dužničkih problema.“

Riječ je o manevru sa kojim zemlje u razvoju pokušavaju da povećaju svoju uticaj u MMF-u. Inače, od takozvanih tržišta u razvoju, Kina je najspremnija da sudjeluje u rješavanju euro-krize. Zemlja ima ogromne rezerve u visini od oko tri biliona američkih dolara, i u principu je spremna da dio sredstava iskoristi za kupovinu državnih obveznica uz garancije MMF-a ili Evropske centralne banke. Ipak, stručnjaci smatraju da takve vrste finansijskih injekcija mogu Evropu, poput Sjedinjenih Američkih Država, da dovedu u finansijsku ovisnost.

Autor: Daniel Scheschkewitz / Željka Bašić

Odg. ured.: Senad Tanović