1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Zovite ga kako hoćete ali u istočnoj Ukrajini je rat"

14. april 2014

Njemačka štampa s posebnom pažnjom prati dešavanja na istoku Ukrajine. Jedni komentarišu da Moskva huška na rat, a drugi pak savjetuju da strahove Rusa na istoku Ukrajine treba uzeti za ozbiljno.

https://p.dw.com/p/1BhZV
Foto: Reuters

„U istočnoj Ukrajini je rat, a mi ga možemo zvati kako želimo: gerilskim ratom ili prikrivenom invazijom. U manjim i većim gradovima Donjeckog basena su profesionalno organizovane grupe upale u javne institucije, policijske stanice i kancelarije tajne službe. Vojnici koji nisu imali nikakve oznake na uniformama udarili su na preplašene policajce. Tako da to više nema nikakve veze sa unutrašnjo-ukrajinskim sporenjem oko autonomije, federalizma ili problema u vezi dva jezika. Jer, uloga Rusije je sada više nego jasna, ali je cilj ruske akcije nejasan. Aneksija Donjeckog basena bi mogla da donese više štete nego koristi. No, očigledno je da Vladimir Putin slijedi svoj master-plan koji će se moći objasniti tek na kraju. Moskva u ovom trenutku ne traži mirno rješenje već huška na rat, i preko toga se ne može preći tek tako ili pak sve upakovati u lijepe riječi“, piše Ziddojče cajtung.

Zapad ne može da trpi

List Velt na istu temu piše:“Gledano iz ugla Moskve samo jedno ne bi smjelo nikako da se dogodi:predsjednički izbori na kojima bi na kraju kao legitimni pobjednik izašao prozapadni kandidat Petar Porošenko. I zbog toga se dopušta ruskim separatistima i vandalima da zauzimaju javne institucije. A jasno je da Zapad ove napade na samoopredjeljenje jednog naroda u srcu Evrope ne može da trpi“, zaključuje Velt.

Ostukraine Angriff auf Poliziestation in Kramatorsk 13.04.2014
Foto: picture-alliance/ITAR-Tass

Badiše cajtungu nije baš sve tako jasno. „Ko, zašto i koliku ko odgovornost nosi za eskalaciju nasilja u ovoj kreštavoj propagandi je teško sagledati. Može se poći od toga da Moskva direktno kontroliše proruske pobunjenike kako bi dokazala i Zapadu i ukrajinskim biračima, da je u Kijevu na kormilo došla jedna nesposobna i opasna vlada. A nije nevjerovatno i da bi proruski demonstranti, razočarani zbog male podrške koju imaju u narodu, mogli da posegnu za oružjem“, piše Badiše cajtung iz Frajburga.

Manhajmer morgenu je pak sve jasno: „U Ukrajini može doći do mira samo ako im pođe za rukom da se usaglase sa Rusijom. A tu se računa i odustajanje od članstva u Nato savezu i Evropskoj uniji. To se moglo učiniti doduše od samog početka, ali se ukrajinsko rukovodstvo kockalo na veliko. A Putin je i dalje na obaraču“, komentariše Manhajmer morgen.

Strahove Rusa uzeti za ozbiljno

Tagescajtung iz Berlina na situaciju u Ukrajini gleda kao na beznadežnu. „Ako vladajuće snage i dalje nastave da odobravaju sve što rade ruski separatisti na istoku, to je prijetnja da bi država u tom regionu mogla da izgubi autoritet. Ako krenu nasilno da se obračunavaju s okupatorima, prijeti dalja eksalacija. A izgleda da se Kijev odlučio za ovu drugu opciju - fatalniju. Čak bi napad mogao da ima i ustavno uteljemenje. Ali, mrtvi demonstranti za većinu koja govori ruskim jezikom nisu znak da vladu u Kijevu interesuje kompromis. Rusi u Donjecku, Luhansku, ili Slavjanskom, bilo to ispravno ili pogrešno, strahuju za opstanak. Bilo bi pametno da se ovi strahovi uzmu za ozbiljno i prava ovih ljudi ojačaju na državnom nivou“, savjetuje Tagescajtung iz Berlina.

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić