1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šta formiranje nove njemačke vlade znači za EU?

Christoph Hasselbach
3. mart 2018

Formiranje nove velike koalicije u Berlinu između CDU-a/CSU-a i SPD-a zavisi od glasanja članova SPD-a. Ne radi se samo o novoj vladi, već i o ulozi Njemačke u Evropi.

https://p.dw.com/p/2tbHG
Belgien EU-Gipfel | Angela Merkel
Foto: picture-alliance/AP Photo/O. Matthys

Evropska komisija se priprema za najgori scenario, izjavio je prošle sedmice tokom jedne panel diskusije predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker. Njegova zabrinutost se prije svega odnosi na ishod italijanskih parlamentarnih izbora, odnosno da bi Italija, kroz nejasne odnose formiranja vladajuće većine, mogla dobiti "nekooperativnu vladu". Juncker je pesimistički predstavio finansijsko previranje na tržištu, iako je kasnije rekao da je bio pogrešno shvaćen. Međutim, on je takođe pomenuo predstojeću odluku članstva SPD-a kao razlog njegove zabrinutosti. Jer, bez saglasnosti članova SPD-a neće doći do formiranja velike koalicije, a samim tim ni do uspostavljanja vlade vodeće evropske zemlje.

Angela Merkel je veoma svjesna značaja formiranja buduće njemačke vlade i za Evropu. U svojoj prošlosedmičnoj izjavi o evropskoj politici, ona je rekla: "Potrebna su nam nova pokretanja za Evropu". To je čak uvršteno i u koalicijski sporazum. 2018. je, kako je rekla, godina u kojoj se mora utrti put za budućnost. Ona i dalje govori kao vršiteljka dužnosti kancelarke. Zatim je govorila o utisku sa vanrednog samita EU-a, rekavši da evropski partneri sada očekuju stabilnu vladu u Njemačkoj, što je bio i zahtjev članovima SPD-a da odobre koaliciju sa Unijom CDU/CSU.

Symbolbild Groko - Koalitionsvertrag
Koalicijski ugovor demokršćana i SPD-a podržava "novi pokret za Evropu" Foto: picture-alliance/dpa/B. Pedersen

Da li to znači da će u Briselu izbiti panika u slučaju da u Berlinu ne dođe do formiranja velike koalicije? Ne, kaže Janis Emmanouilidis iz Briselskog centra za razvoj evropske politike. Bila bi to, kako je rekao, "nesumnjiva neizvesnost, jer jedan od najjačih aktera ne bi imao vladu sposobnu da donosi ozbiljne odluke". Zbog toga se Brisel nada formiranju velike koalicije.

Merkel nije više "gospođa Evropa"

Međutim, čak i ako dođe do formiranja koalicije, Merkel više neće biti neprikosnovena liderka u Briselu, kao što je bila do posljednjih njemačkih parlamentarnih izbora. Prije nekoliko godina ju je američki časopis Time nazvao (na njemačkom) "Frau Europa" (Gospođa Evropa). Kada je Trump postao američki predsjednik, nju su pojedini mediji na engleskom govornom području i dalje predstavljali kao liderku čitavog zapadnog svijeta. To vrijeme je prošlo. Krajem prošle godine Time je francuskog predsjednika Emanuela Macrona proglasio "narednim evropskim liderom". Dok je Merkelina stranka na izborima izgubila veliku podršku birača, Macron je iz francuskih predsjedničkih izbora izašao kao dominantni pobjednik. Dok je Macron suvereno održao prijeme za neugodne predsjednike država, kakvi su Trump, Putin i Erdogan, Merkel je proteklih šest mjeseci provela u dogovorima sa mogućim političkim partnerima i pregovorima o formiranju koalicije.

Frankreich Donald Trump im Elysee Palace
Mediji na engleskom govornom području Macrona proglašavaju "novim evropskim liderom"Foto: picture-alliance/AP Photo/C. Kaster

Iako Macron nije prevazišao Merkelovu, smatra Stefan Seidendorf, zamjenik direktora Franko-njemačkog instituta u Ludwigsburgu, on je "vrlo dobro iskoristio instrumente moći Francuske", diplomatiju, kao i vojne snage za širenje uticaja Francuske u Evropi, ali i širom svijeta. Na evropskoj političkoj sceni on se pojavio sa prijedlozima za reforme i zahtijevao, primjerice, imenovanje jednog ministra finansija za cijelu eurozonu, na što u Njemačkoj posebno skeptično gledaju demokršćani. Još jednom se Berlin našao u defanzivi. Prvi čovjek liberala iz FDP-a Christian Lindner se o tome očitovao kritički, rekavši da se Francuska sada „predstavlja kao neko ko određuje dalji razvoj situacije". Ali taj jednostavni eho pariških ideja ne može, kako je istakao, odrediti kurs savezne njemačke vlade.

Vodstvo samo zajedno sa Francuskom

Berlin Bundestag Christian Lindner, Angela Merkel, Sigmar Gabriel
Lider FDP-a Lindner je kritikovao kancelarku da svojim odnosom prema britanskim finansijskim obavezama "slabi njemačku pregovaračku poziciju"Foto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Janis Emmanoulidis je rekao da će u slučaju ponovnog kancelarskog mandata sa velikom koalicijom Merkelova "nastaviti da igra važnu vodeću ulogu". Značaj Njemačke je u konačnici ostao isti. "Istovremeno postoji i jača izbalansiranost među državama članicama EU-a." Prije svega, dodao je on, odnos između Njemačke i Francuske je danas "uravnoteženiji, nego prije nekoliko godina". To, kako je rekao, pored ponovnog uspona Francuske na čelu s Macronom, ima veze i sa dugim razgovorima i pregovorima o koaliciji u Njemačkoj. Rezultat toga je, kazao je on, i da "Berlin nema više istu snagu kao ranije". A i zbog toga što je kriza eura oslabila te se, kako je kazao ovaj stručnjak, pojavili drugi izazovi, važnost  Njemačke danas "više nije ista kao ranije". Iz evropske perspektive, to bi bila "dobra vijest", jer bi to olakšalo implementaciju zajedničkih reformi, ocijenio je Emmanoulidis.

Vremena za djelovanje je malo

Loša vijest, s druge strane, je podjela Evrope koja je možda dublja nego ikada. Posebno u pogledu izbjegličke politike za koju države Višegradske grupe u istočnoj i centralnoj Evropi nisu voljne dati svoju političku saglasnost, što je Merkelova više puta od njih zahtijevala. A naredni veliki okršaj mogao bi se ticati budžeta EU-a. Merkelova je već ponudila da preuzme dio otkazanih britanskih finansijskih obaveza u EU-u. U Njemačkoj su joj prebacivali da se prodala. Lider FDP-a Lindner je rekao: "Na taj način se slabi njemačka pregovaračka pozicija." S druge strane, predsjedateljka AfD-ove frakcije Alice Weidel smatra da za kancelarku "više odgovornosti za Evropu" podrazumijeva veće novčane izdatke i odricanje od suvereniteta.

A kad već govorimo o AfD-u, odnosno desničarima, u Evropskom parlamentu je već sada zastupljeno oko 20 posto desničarskih populista. Umjerene stranke se pribojavaju da će ih poslije narednih izbora za Evropski parlament u maju 2019. biti još više. Do tada, Evropska komisija i vlade namjeravaju građanima pružiti konkretna rješenja za njihove probleme, kako oni ne bi imali razloga da glasaju za desničare. Vremenski okvir za to je ipak mali. Ako glasanje članova SPD-a bude negativno za veliku koaliciju i u Njemačkoj dođe do novih izbora, proteći će još pola godine, kada će najvažnija evropska zemlja izostati kao kreator na političkoj sceni. Vremena za djelovanje tada skoro ne bi ni bilo.