1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šta nakon propalih pregovora?

21. novembar 2017

Nakon prekida pregovora o formiranju vladajuće koalicije u Njemačkoj, najvjerovatnije je da će biti raspisani novi izbori. No, put do tog rješenja je trnovit. Evo kako izgledaju mogućnosti koje su sada na stolu.

https://p.dw.com/p/2nzwX
Berlin Bundestag Angela Merkel
Foto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

Da li bi moglo doći do novog izdanja velike koalicije?

To nije vjerovatno. SPD je još na dan izbora prije osam nedjelja saopštio da će preći u opoziciju i od toga nije odstupio. Šef stranke Martin Šulc je naglasio da je SPD u svakom trenutku spreman za nove izbore. A potpredsjednik stranke Ralf Štegner je na Twiteru objavio da se prekidom koalicionih pregovora "situacija za SPD ne mijenja".

Da li bi manjinska vlada bila opcija?

Teško. U politički nemirnim vremenima bi za kancelarku Angelu Merkel (CDU) bilo vrlo nezgodno da pri donošenju svakog zakona mora da dobije podršku nekog opoziconog poslaničkog kluba. Mogućoj koaliciji CDH/CSU i FDP bi z a većinu nedostajalo 29 mandata, a CDH/CSU i Zelenima čak 42 mandata.

Osim toga, taj model koji je u drugim državama uobičajen, u Nemačkoj još nikada nije oproban na federalnom nivou. Odmah poslije izbora za Bundestag, kancelarka je obznanila: "Namjera mi je da dobijemo stabilnu vladu u Njemačkoj". SPD je sa svoje strane isključio mogućnost tolerisanja manjinske vlade Angele Merkel.

Pod kojim okolnostima bi mogli da budu održani novi izbori?

Član 63 njemačkog Osnovnog zakona predviđa sljedeći scenario: predsjednik mora najprije da predloži nekoga za funkciju kancelara. Ta osoba preuzima funkciju ako više od polovine poslanika njemačkog parlamenta za nju glasa („kancelarska većina"). Ako prijedlog predsjednika ne dobije većinu, počinje druga faza: Bundestag ima dvije nedelje vremena da se apsolutnom većinom složi oko jednog kancelarskog kandidata. Koliko puta može da se glasa – to nije utvrđeno, baš kao ni broj mogućih kandidata. Ako se u roku od dvije nedelje na taj način ne dođe do kancelara, počinje treća faza – u kojoj je za izbor dovoljna i relativna većina: pobjednik je onaj ko dobije najviše glasova.

Tada je ponovo na potezu predsjednik. Onog ko je izabran relativnom većinom, on može proglasiti za kancelara ili kancelara manjinske vlade – ali on može i da raspusti parlament. U tom slučaju se u roku od 60 dana moraju održati novi izbori.

wa/qu (afp, dpa)