Grčka blagajna (opet) prazna

Prema najnovijim izvješćima grčkog ministarstva financija, tamošnji poreznici su u kriznoj 2015. ubrali ukupno 43,6 milijardi eura plaćenih poreza i pristojbi. Problem jest - to je čak 611 milijuna eura manje nego u godini prije toga i kud i kamo manje nego što su u Grčkoj računali da će ubrati 2015. Naime, prošle godine je uvedeno čak devet novih direktnih ili indirektnih poreza za građane Grčke i u studenom 2014., dakle prije skretanja ulijevo u grčkoj politici, se računalo da će se u 2015. uliti u državnu blagajnu najmanje 47 milijardi eura. A s tim nisu samo računali u Ateni nego su na temelju tih procjena vođeni pregovori i s zajmodavcima - koji im sad im opet kucaju na vrata i traže nove, dodatne mjere.

Vlada premijera Tsiprasa pokušava taj neočekivani i golemi minus obrazložiti novim načinom obračuna državnog proračuna. Doista, u atenskom ministarstvu financija su godinama vodili "veoma kreativnu" politiku bilježenja prihoda pa su neke prihode rado pisali i unaprijed, dakle prije nego što je iznos doista "sjeo" u državnu blagajnu - a rashode su pak bilježili što je kasnije moguće. Toj kreativnosti je konačno došao kraj pa su tako i neki prihodi doista morali biti prepisani iz 2015. u ovu, 2016. godinu.

Ali usprkos tim čarolijama u evidenciji državnih prihoda, ostaje za Atenu veoma bolna činjenica: grčko gospodarstvo se smanjuje i onda tu nema i većih prihoda kakvom su se nadali i kakvo su očekivali. U studenom 2014. je Grčka računala s rastom BDP-a od čak 3% - a od toga nije ostalo baš ništa. "Za povrat u recesiju ima dva razloga", objašnjava profesor ekonomije Pantagoitis Petrakis: "Još uvijek prisutno nepovjerenje u ovdašnje gospodarstvo i uvođenje nadzora transfera kapitala prošlog ljeta."

Taj ekonomski stručnjak sveučilišta u Ateni sluti da će se gospodarski pad i dalje nastaviti i da su tu lako moguća i nova, veoma neugodna iznenađenja za Grčku. Jer tu se već i vide neki pokazatelji da je grčko gospodarstvo još daleko od oporavka: "Po prvi puta nakon 2014. opet bilježimo više otkaza nego novih zapošljavanja. A pri tome smo se 2015. radovali kako je otvoreno 97 tisuća novih radnih mjesta."

Ili za porez - ili za ratu kredita

I dinamika priliva poreznih obaveza za ovog stručnjaka mnogo govori. Naime, u prvoj polovici 2015. su prihodi drastično opali za čak 9%, obzirom na godinu prije toga. Ali onda, nakon ponovnog izbora premijera Tsiprasa, prihodi su porasli više od svakog očekivanja - makar očito ipak ne dovoljno. Za profesora ekonomije te brojke svjedoče kako su grčki poreznici "ispucali" sve što su imali i to nema veze sa političkim izborima, nego sa uvođenjem nadzora u prometu kapitala u ljeto 2015. "Odjednom su se mnogi ljudi uplašili za svoj novac i odlučili su onda što prije platiti ono što su dužni poreznicima - ali i zbog toga jer je vlada prijetila drakonskim kaznama za prekršitelje."

Ali to je sad podmireno - i novi prihodi u tim razmjerima se više ne mogu očekivati. Sasvim suprotno od toga: u istom razdoblju je došlo do naglog rasta nepodmirenih kreditnih obaveza. Običnim riječima rečeno: građani i mali poduzetnici u Grčkoj kod kojih je ionako novčanik gotovo prazan su morali odlučiti ili da će platiti porez - ili da će plaćati rate kredita. Odlučili su se za porez, ali to nije velika usluga grčkoj državi. Jer sad su opet banke u nevoljama, a raste i broj nekretnina koje moraju biti stavljene na javnu dražbu zbog nepodmirenih obaveza. Sve to znači opet opterećenje - za državnu blagajnu.

Plaća jedino "običan" narod?

Grčku javnost koja i dalje neprestance prosvjeduje protiv mnoštva reformi i nameta - nema tome dugo da su opet prosvjedovali i grčki poljoprivrednici kojih se tjera da više plaćaju za svoje mirovinsko i socijalno osiguranje - osobito uzbuđuje činjenica kako je značajno povećan prihod od poreza samo "običnih" građana. Prihod od poreza od službenika, zaposlenika i umirovljenika je prošle godine porastao za čak 11%. Za mnoge je to dokaz da opet najgore prolaze "pošteni", dakle koji jednostavno ne mogu a da ne plaćaju porez, dok se kojekakvi mutni "biznismeni" opet izvlače.

Doduše, neki ekonomski stručnjaci upozoravaju da se taj porast poklapa i sa već spomenutim većim brojem zaposlenih u Grčkoj - makar tu ne može biti riječ o porastu u sferi dvoznamenkastih postotaka. Ali bilo kako bilo: vladi u Ateni je jasno kako je državna blagajna mnogo praznija nego što su se nadali i kako je treba napuniti - ili opet smanjiti izdatke. Barem na riječima lijevo orijentirana Tsiprasova stranka Siriza zato planira povećanje porezne stope za one sa visokim prihodima i prihode od iznajmljivanja stanova i nekretnina.