Česi, Mađari & Co. s putovnicima po EU-u

Schengenskim je sporazumom još prije proširenja Unije odlučeno da između određenih zemalja Europske unije neće biti kontrola putnika i robe. Planirano je zatim da se taj prostor širenjem Unije za 10 novih članica poveća. No, neke od njih to žarko žele, a neke se žestoko protive. Jučer je u Luxembourgu postignut kompromisni dogovor da se proširenje Schengena odgodi za 18 mjeseci, ali da do toga prema granicama novih članica vrijedi blaži režim kontrole. Za neke zemlje članice takav prijedlog predstavlja uštedu, primjerice za Austriju, koja za svoje graničare na granicama prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj godišnje troši 50 milijuna eura.
Posebno veliki pritisak za ulazak u prostor Schengenskog sporazuma vrše Mađarska, Poljska i Češka koje smatraju da Europska unija argument tehničkih problema koristi samo kao izgovor protiv brzog proširenja Schengena. Prije svega, Njemačka se protivi uvođenju «prijelaza granica bez putovnice», prvenstveno iz Poljske. No, njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble to opovrgava i tvrdi kako Vlada u Berlinu nije sretna zbog odugovlačenja s proširenjem schengenske zone. «Ako Schengen može funkcionirati za sve zemlje, onda je to uredu», kaže Schäuble. Njemački ministar, kao i Europska komisija, žele spriječiti da se u okviru proširenja starog sustava novi uvede još kasnije nego što je to predviđeno.
Potrebno je spriječiti da proširenjem Schengenskog prostora dođe do smanjenja sigurnosti. “Ne smije doći do diskreditiranja unutarnjeg tržišta smanjenjem sigurnosti, to bi bio kraj”, smatra njemački ministar. Konačnu odluku o daljnjem otvaranju granica donose krajem godine šefovi država i vlada zemalja članica. Ministri unutarnjih poslova jednoglasno su usvojili odluku da se u okviru zaštite južnih vanjskih granica Europske unije, zbog dramatičnog stanja s izbjeglicama iz Afrike, Španjolska i Italija proglase “prioritetnim zonama”. Njemačka je na koncu pristala na takav prijedlog, premda je Vlada u Berlinu često puta ukazivala da je broj izbjeglica s istoka koji dolaze u Njemačku mnogo veći. Iz njemačkih krugova naglašavaju da je moguće da će jednom i istočna vanjska granica Europske unije morati biti proglašena prioritetnom zonom.