Četiri kulturna festivala u Rurskoj oblasti

Tako se ovoga mjeseca tamo održavaju čak četiri ugledna i izrazito zanimljiva kulturna festivala. Prvi, ”Duisburger Akzente”, koji je počeo još krajem prošlog mjeseca, multimedijalnog je i interdisciplinarnog karaktera, ukratko i pojednostavljeno: na njemu ima kazališta, glazbe i književnih manifestacija. Prekjučer su u Recklinghausenu počele Rurske svečanosti, a krajem mjeseca počinju Rursko triennale i Muelheimski kazališni dani, festival novih komada s njemačkog govornog područja. O svemu tome ćemo vas pravodobno i opsežno informirati no danas krećemo kronološkim slijedom - od festivala koji je prvi počeo, onog u Duisburgu. On već godinama uzima pod povećalo aktualne društvene teme i probleme poput globalizacije, informacijskog društva i otuđenosti. Ove godine festival se održava pod mottom: ”Endstation Amerika” - ”Zadnja postaja Amerika” i ne treba puno mozgati zašto je upravo velesila s druge strane Atlantika ove godine privukla posebno zanimanje organizatora. Amerika i njezini građani posebno su u Europi u posljednje vrijeme bili metom javnih kritika, a direktor duisburškog festivala, Gerd Bildau, precizira oko kojeg pitanja se vrte 28. Duisburški akcenti sa svojih 150 priredaba:

”Može li se reći da je se svijet doista amerikanizira? Kad govorimo o našoj civilizaciji, o kulturnoj politici u Europi?"

Odgovore festivalska publika može potražiti u kazališnim dvoranama, na sedam gostovanja iz Berlina, Leipziga, Duesseldorfa, Hannovera i Bochuma. Millerov komad ” Smrt trgovačkog putnika”, Shakespearov ”Trojilo i Cressida" inceniran kao anti-ratna drama, uprizorenje Kafkinog romana "Amerika" i Bernsteinov mjuzikl "West Side Story" samo su neki od highlightsa kazališnog programa.

Ljubitelje oblikovnih umjetnosti očekuje izložba o kulturi automobila, prometa i prometnica pod naslovom "POP CARS. Amerika-Europa" i djelima Warhola, Lichtensteina i Wesselmanna, svjetlosna instalacija Jenny Holzer "Xenon za Duisburg" i billboard-art-projekt Lesa Levinea "Celebrate Your Self". Publika kulturnog festivala u Duisburga neće ostati uskraćena ni za literarne užitke - do 16. svibnja, do kada on traje, bit će upriličena brojna čitanja djela američke književnosti.

Što je dobrog "stari kontinent" uvezao s "mladog" s druge strane bare? Mnogima bi, osim Levisica, prva na pamet pala glazba... i možda John Cale, Velšaninin koji je napravio karijeru u Americi, jedan od osnivača kultne grupe ”Velvet Underground”, 62-godišnji neumorni istraživač u svijetu glazbe. Njegov solo koncert otvorio je prošlog ponedjeljka 28. Duisburške akcente.

Naravno, to je bio onaj nekonvencionalni dio otvaranja. Za konvencionalniji se pobrinuo bivši njemački kancelar Helmut Schmidt.

I dok se od prvotno planirane govornice za ovu priliku, američke intelektualke i publicistice Susan Sontag, očekivalo da će, po njezinom običaju, osuti paljbu kritike po Americi, govor Schmidta koji je spasio stvar zamijenivši naglo oboljelu Sontagicu, bio je potpuno drukčije intoniran:

”Washington je precijenio svoju moć, to pokazuje i današnje kaotično stanje u Iraku, ali Europljani imaju iz temelja krivu sliku o Americi, i to zato što su potisnuli u zaborav američku povijest,” stao je bivši njemački kancelar u obranu mlade nacije tvrdeći da Europljani nedovoljno znaju o njoj i nedovoljno slušaju što Amerikanci imaju za reći. Ukratko, da se ponašaju arogantno.

I doista, što je Amerika? Što je danas Amerika? Što je američka kultura - jesu li to samo fast-food, coca-cola i Hollywood, ili smo samo mi, Europljani, u svojoj površnosti, zanemarili ta druga lica ove prostranstvom velike i ljudstvom bogate zemlje?

Ta pitanja možete si postaviti ma gdje bili, a publika kulturnog festivala u Duisburgu možda će tamo moći dobiti neke odgovore. Hoće li oni biti pozitivni ili negativni, zanima i američke diplomatske krugove u Njemačkoj. Direktor festivala Gerd Bildau priča:

”Znam da su iz američkog veleposlanstva iz Berlina stigli upiti tipa: hoće li ova manifestacija biti antiameričkog karaktera? A ja sam ih sve srdačno pozvao da sudjeluju u dijalogu, u kulturno-političkom diskursu.”